Nova vlada Srbije pred teškim izazovima
Sastav nove vlade Srbije bit će poznat najvjerovatnije poslije drugog kruga predsjedničkih izbora, 20. maja, u kojem će se nadmetati Boris Tadić i Tomislav Nikolić.
Bez obzira na to kakav bude rezultat pregovora i njen sastav, nova vlada, prema procjenama analitičara, suočit će se s krupnim ekonomskim problemima.
Pred njom u naredne četiri godine stoji veliki posao, a to je provođenje cjelokupnog koncepta reformi kako bi se izgradila privreda održivog tipa. Iz Beograda izvještava reporter Al Jazeere Nebojša Grabež.
Neophodno je izvršiti brzu fiskalnu konsolidaciju, kako bi se spriječilo dalje produbljivanje budžetskog deficita i dalja potreba za zaduživanjem koje, kako kaže predsjednik Ekonomskog instituta u Beogradu Aleksandar Vlahović, nekadašnji ministar za privatizaciju i visoki funkcioner Tadićeve Demokratske stranke, predstavlja kamen oko vrata kada dođu na naplatu.
Reforma javnog sektora
“Ta brza fiskalna konsolidacija će se uraditi pre svega na prihodnoj strani. Drugim rečima, ja očekujem da će doći do povećanja poreza na dodatnu vrednost (PDV), kao i do povećanja nekih drugih poreskih zahvatanja, uglavnom direktnih, kao što je porez na imovinu, koji se nalazi na relativno niskom nivou. Međutim, to je samo trenutno smirivanje ili balansiranje stanja u javnim finansijama, zajedno sa nekim drugim uštedama”, kaže Vlahović.
Ključno pitanje za Srbiju je reforma javnog sektora, počevši od reforme javnih preduzeća, završetka procesa privatizacije, reforme zdravstva, obrazovanja, državne administracije i penzionog osiguranja, koje zahvata trećinu budžetskih rashoda.
Ekonomist Miladin Kovačević smatra da Srbija ima dvije i po do tri godine vremana da sačuva stabilnost i uđe u neophodne reforme.
“Zahvaljujući postojećoj stabilnosti, deviznim rezervama, solidnom finansijskom sektoru, možemo da očuvamo stabilnost, jer samo u uslovima stabilnosti možemo da počnemo reforme i da sprovedemo te sveobuhvatne i kompleksne reforme u javnom sektoru. One, naravno, ne bi bile reforme ‘na nož’, u smislu restrikcija, i samo na liniji konsolidacije budžeta, već bi bile reforme koje bi obuhvatile svih četiri do pet krupnih segmenata države”, kaže Kovačević.
Dugogodišnji problemi
Prvi efekti sveobuhvatnih reformi mogu se očekivati već nakon godinu dana, međutim, kako procjenjuje ekonomski analitičar Mahmut Bušatlija, koja god vlada da bude formirana, bit će pred velikim izazovom i pod teretom dugogodišnjih nagomilanih problema.
“Ja, iskreno, ne vidim ko bi mogao rukovoditi takvom vladom. Ako se budemo i dalje orijentisali na to da predsednik Republike, koji, po ustavnim normama, nema pravo da se petlja u izvršnu vlast, bude to i nadalje radio, bojim se da će Vlada biti bledunjava kao i prethodna, da se neće znati gde je odgovornost za njen rad i nisam siguran da će moći da se rve sa problemima koji su teški”, kaže Bušatlija.
Prema izjavama lidera stranaka koje na osnovu izbornih rezultata mogu ući u proces pregovora o novoj vladi, ona neće biti formirana prije okončanja drugog kruga predsjedničkih izbora.
Izvor: Al Jazeera