Dvanaest kandidata za predsjednika Srbije

Građani Srbije u nedelju, deseti put od uvođenja višetranačkog sistema 1990. godine, biraju šefa države, za šta će se nadmetati 12 kandidata.

Od 1990. godine predsjednik je do sada bio biran devet puta, od kojih su četiri izborna ciklusa bila neuspješna.

Srbija je u pet navrata uspjela izabrati predsjednika, a tu funkciju su obavljala tri čovjeka – Slobodan Milošević i Boris Tadić u dva mandata, a Milan Milutinović u jednom.

Na prvim izborima za predsjednika Srbije nakon uvođenja višestranačja, decembra 1990. godine, nadmetala su se 32 kandidata, a na njih je izašlo 71,5 posto upisanih birača.

Srbija je u pet navrata uspjela izabrati predsjednika, a tu funkciju su obavljala tri čovjeka – Slobodan Milošević i Boris Tadić u dva mandata, a Milan Milutinović u jednom.

Na tim izborima sa 65,34 posto pobijedio nekadašnji lider socijalista Slobodan Milošević, lider Srpskog pokreta (SPO) Vuk Drašković zauzeo je drugo mesto sa 16,4 posto, a slijedili su Ivan Ðurić, Sulejman Ugljanin, Vojislav Šešelj…

Kandidati

Za predsjednika Srbije, na listiću svijetlodrap boje, građani će birati između: Zorana Stankovića (URS), Vladana Glišića (Dveri), Borisa Tadića (koalicija “Izbor za bolji život”), Vojislava Koštunice (DSS), Zorana Dragišića (Pokret radnika i seljaka), Jadranke Šešelj (SRS), Muamera Zukorlića (Grupa građana), Danice Grujičić (SDS), Ivice Dačića (SPS-PUPS-JS), Čedomira Jovanović (koalicija “Preokret”), Isztvana Pastora (SVM) i Tomislava Nikolića (koalicija “Pokrenimo Srbiju”).

U novoj trci, koja je uslijedila dvije godine kasnije, učestvovalo je sedam kandidata, a ponovo je pobijedio Milošević, osvojivši 56,42 posto glasova, dok je na drugom mjestu bio Milan Panić sa 34,02 posto glasova.

Ponavljanje izbora

Kada je Milošević izabran za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), jula 1997. godine, raspisani su novi izbori za predsjednika Srbije, koji su održani septembra te godine, a na kojima je učestvovalo 17 kandidata.

Kako nijedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu, u drugi krug su ušli kandidat socijalista Zoran Lilić i lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj.

Šešelj je u drugom krugu dobio 49,10 posto, a LIlić 47,90 posto, ali kako na izbore nije izašla polovina upisanih birača, novi izbori su raspisani za decembar iste godine.

Na njima je učestvovalo sedam kandidata, a u prvom krugu Milan Milutinović je dobio 43,7 posto, a Šešelj 32,19 posto.

Kako nijedan nije dobio potrebnu većinu, odnosno više od 50 posto izašlih birača, glasanje je ponovljeno, pa je u drugom krugu pobijedio Milutinović.

Sljedeći izbori održani su septembra 2002. godine, na kojima se nadmetalo 11 kandidata, a u prvom krugu najviše glasova dobili su lider Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislav Koštunica – 30,89 posto i tadašnji predsjednik G17 Plus Miroljub Labus – 27,36 posto.

U drugom krugu je Koštunica dobio 66,86 posto glasova, ali zbog nedovoljnog odziva birača (50 posto plus jedan), predsjednik Republike nije izabran ni u drugom krugu glasanja, tako da je ponovljen cijeli izborni postupak.

Tadić i(li) Nikolić

Tako su novi izbori održani u decembru iste godine, na njima su se nadmetala samo tri kandidata, ali budući da ni na njima nije izašla polovina od ukupnog broja birača upisanih u birački spisak, nije bilo drugog kruga, već su izbori opet bili ponovljeni.

Novi su održani novembra 2003. godine, učestvovalo je šest kandidata, a na njima je najviše glasova dobio tadašnji radikal Tomislav Nikolić (46,23 posto), a demokrata Dragoljub Mićunović 35,42 posto.

Međutim, kako ni tada nije izašao dovoljan broj birača, nije bilo drugog kruga, već se juna 2004. godine išlo na nove izbore.

Na izborima 2008. godine u drugom krugu pobjedu je odnio Tadić sa 50,31 posto, dok je Nikolić dobio 47,97 posto.

U toj izbornoj utakmici nadmetalo se 15 kandidata, Nikolić je dobio 30,60 posto, a demokrata Boris Tadić 27,37 posto, ali pošto nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu, moralo se u drugi krug, u kome je Tadić osvojio 53,24 posto, a Nikolić 45,40 posto.

Pošto je ispunjen zakonski uslov da pobjeđuje kandidat koji dobije većinu glasova birača koji su glasali, bez obzira koliki je odziv, predsjednik Srbije postao je Tadić.

Građani su na birališta ponovo išli četiri godine kasnije, 2008. godine, kada je u prvom krugu Nikolić dobio blizu 40 posto glasova, a Tadić 35,39 posto, ali i ovog puta se išlo u drugi krug, u kome je pobjedu odnio Tadić sa 50,31 posto, dok je Nikolić dobio 47,97 posto.

Izvor: Agencije