Arifi: Svijetu je Balkan završena priča

Piše: Edin Krehić

SKOPLJE – Teuta Arifi, zamjenica premijera Makedonije za evropska pitanja i potpredsjednica Demokratske unije za integracije (DUI), albanske partije iz vladajuće koalicije,  govori za Al Jazeeru o sporu sa Grčkom oko imena ove države, unutrašnjim previranjima i cjelokupnoj situaciji koja je dešavanja iz Skoplja dovela u vrh regionalnih vijesti.    

• Na putu Makedonije u euroatlanstke integracije uvijek se u prvi plan kao prepreka stavlja problem imena. Zašto je on tako dugo ostao neriješen?

– Da Makedonija postane čalnica NATO-a, mora riješiti problem imena. To je jedan seriozan politički problem koji definitivno koči članstvo Makedonije u NATO-u. Tako je odlučeno u Bukureštu [samit NATO-a 2008. na kojem je zvanično odlučeno da nema poziva Makedoniji za članstvo dok ne riješi spor oko imena sa Grčkom op.a.]. Jasno je napisano da Makedonija može dobiti poziv kad riješi taj spor. I za to nam ne treba poseban samit.  Dovoljan je samo jedan sastanak vodstva delegacija u NATO-u.  Mislim da sa EU-om stvari stoje politički možda na istom nivou. Ali, postoji razlika, bitna meni kao vicepremijerki za evropska pitanja, a to je da EU nikada nije izričito rekla da moramo riješiti problem imena da bi počeli proces pregovora. Zbog toga je moja inicijativa bila da nađemo jedan alternativni način, da neformalno otpočnemo pregovore sa EU-om. To se i dešava: pristupni dijalog je na visokom nivou, novi instrument, koji faktički omogućuje da vodi proces sa EU-om koji ima svoju dinamiku. Kada bismo otvorili formalne pregovore, definitivno bi kraće trajali.

Problem imena je kompleksan politički problem.  Nije ukazivano na hitnost rješavanja tog problema dok se nije pojavio problem sa samitom NATO-a u Bukureštu, gdje je ispalo da je moguće da budemo blokirani.

Velika šansa

• Makedonija je bila u vrlo dobrom položaju što se tiče evropskih integracija. Čak je bila ispred Hrvatske. Uz ovu kočnicu oko imena, kako prognozirate daljnji put Makedonije u tim integracijama?

– Smatram da sa EU imamo veliku šansu u dijalogu na visokom nivou. Pokazujemo dobar kapacitet. Ako to radimo, mislim da Evropska komisija može da nas podrži pred Evropskim savjetom, koji politički odlučuje o početku pregovora. U odnosu prema NATO-u, definitivno trebamo rješenje koje ne zavisi samo od makedonske, već i od grčke strane. To je jedan kompleks koji ima unutrašnje momente koji apsolutno zavise od toga kako kod kuće rješavamo pitanje reformi, međuetničkih odnosa i sve drugo. 

• Bivši ministar MUP-a i šef diplomatije Ljubomir Frčkoski i magistar Petar Arsovski kažu za Al Jazeeru da VMRO-DPMNE, vaš koalicijski partner u vladi, neće da riješi problem sa imenom i da im taj problem treba kako bi se sakrivali iza njega i ne bi rješavali druge ključne stvari?

– Ne bih da ulazim u te političke debate koje se odvijaju u makedonskom političkom korpusu. To je sigurno emotivno pitanje i tako se tretira. Smatram da je problem kompleksan i težak. I to je činjenica, jer nijedna politička struktura sa makedonske strane za sve ove godine nije uspjela da to riješi. To znači da je to seriozno pitanje. I jako senzitivno. Smatram da se tome mora pristupiti objektivno. Možda bi bilo moguće kad ne bi bilo gledano sa aspekta dnevne politike.

• Navodno postoji rješenje: ime Republika Sjeverna Makedonija, ostaju makedonska nacija i jezik? 

– Nije to baš tako prosto. Pregovori se odvijaju na način da imamo ime sa geografskom odrednicom. Ali nije to baš pitanje koje se rješava u kratkom vremenu.

• Fusnotom kao Kosovo i Srbija?

– Da, ali trebate imati atmosferu pregovora. A, imamo još kompleksniju situaciju sada nakon izbora u Grčkoj. Morate imati stabilnu situaciju u obje države.

Drugo pitanje je međunarodni momenat, koji sada nije lak.

• Amerikanci se čine pomalo povučeni po pitanju spora sa Grčkom oko imena. Za razliku od inače, kada su tu negdje prvi i traže brza rješenja?

– Ne. Postoji jedna razlika u političkom pristupu međunarodne zajednice, ne samo Amerikanaca. Već i drugih oko Balkana. Oni su imali pristup interventne diplomatije kada je ovdje trajalo ubijanje. Tada su bili brzi i sa pristupom intervenzionizma. Naravno, globalna politika se puno mijenjala nakon 2001. godine i taj globalni interes se usmjerio ka nekim drugim dijelovima svijeta. Za njihovu logiku, Balkan je više-manje završena priča. I nije opasna za opću bezbjednost. I pitanje imena sada još nije viđeno kao problem koji može izazvati velike potrese. Zbog toga smatram da idu sa mekanom diplomatijom.

• Smatrate li to ispravnom procjenom: sa jedne strane očigledno da će se put ka euroatlanstkim integracijama odužiti zbog imena, a sa druge strane, evidentni su problemi unutar Makedonije. Kad se to dvoje spoji, može li izazvati problem?

– Evroatlantska inicijativa Makedonije i drugih balkanskih zemalja je najveći garant ne samo za stabilnost, već i za interetničku i intereligijsku koheziju, jer razlike koje imamo su seriozne. Ali postoji stvar oko koje smo svi zajedno, a to su evroatlanske integracije. Smatram da je taj proces jako bitan, jer potencijal etničkih problema imaju sve zemlje na Balkanu, dok kompletno ne prihvate sistem evropskih vrijednosti.

• Kakvom cijenite sigurnosnu situaciju u Makedoniji nakon ubistva pet ljudi i policijskog odnosa tokom privođenja?

– Imamo naš stav, imali smo nekoliko partijskih sastanaka. Imali smo period koji je bio jako senzitivan, konflikt između učenika, koji su kulminirali posljednjim ubistvom pet mladih ljudi. Naravno, istražni organi trebaju da nađu ko stoji iza ubistva i ko je počinitelj. Na tome insistiramo zato što ne želimo da se dešava kolektivizacija odgovornosti. U svakoj naciji imate dobre ljude i one koji mogu biti počinitelji takvih stvari. I oni treba da budu identifikovani. U multietničkim sredinama ako se to dugo ne desi, onda imate rizik tenzija koje su još opasnije.  

Neformalna diplomatija

• Da li je moguće pregovore pospješiti uz pomoć međunarodnog posredništva, konkretno SAD-a?

– Taj proces sa Grčkom se ionako vodi pod međunarodnom kapom. Svaka neformalna diplomatija koja može pomoći je dobrodošla.

Šta ne želimo i nemamo namjeru da dozvolimo? Nikako montirane procese i maltretitiranje ljudi. Počinitelji trebaju odgovarati, a ne neko ko nije učinio. Maksimalno smo insistirali na tome da proces bude kako treba. I da niko ne bude zadržan više ako nema dokaza i argumenata. I to se desilo. Ne slažemo se sa kažnjavanjem ljudi unaprijed. Definitivno mislimo da će onaj ko unaprijed daje izjavu i osude snositi političku odgovornost.

•  Šta mislite o prvim istupima, tipa ‘islamski radikalizam, terorizam’?

– Rekla sam da mi to ne možemo prihvatiti. Zato što mislimo da nije dobro prejudicirati takve stvari. Postoji proces. Ako taj proces dokaže da je tako ili onako, onda možemo govoriti. Ali prejudicirati, to nije prihvatljivo.

• Razgovarali ste na nivou stranke. Da li je moguće da koalicija dođe u pitanje zbog toga?

– Mi smo razgovarali, ne oko koalicije, već principijelno kao stranka koja ima odgovornost. Pravili smo analize, imamo naše stavove. Mislimo da proces treba biti čist.

• Je li proces transparentan?

– Politički, što trebamo znati, znamo.

• Da li se DUI drži pomalo suzdržano?

– DUI je odgovorna politička stranka. U krhkim situacijama nije lako. Kada nešto vri, najlakše je…

• Izaći populistički?

– Da. Suzdržani smo jer smo procijenili da je trenutak seriozan i da se tako trebamo odnositi. Kad već idemo javno, govorimo stvari koje smo dobro „ispekli“.

Izvor: Al Jazeera