Hrvatski građani teško do informacija

U klupe predstavnika u Hrvatskom saboru uskoro stiže Izvještaj o provođenju Zakona o pravu na pristup informacijama, koji se provodi od 2003. godine.

Iako je iz godine u godinu dostupnost informacijama u tijelima javne vlasti sve bolja, generalna ocjena je da su državne institucije prema građanima i dalje vrlo zatvorene.

Veliki problem je što same odlučuju koje će informacije proglasiti klasificiranim, kao i činjenica da sankcija za skrivanje informacija gotovo i nema.

Civilna udruženja, stoga, traže hitne zakonske izmjene.

U Hrvatskoj je čest prizor da, u potrazi za informacijama od javnih institucija, građani nailaze na zatvorena vrata, javlja iz Zagreba reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.

I tako od državnog do lokalnog nivoa, na kojem je konkretnu informaciju gotovo nemoguće dobiti.

Samo tri optužna prijedloga

“Na lokalnoj razini je veliki problem pristupa na informaciju, a još je veći u tijelima, odnosno poduzećima, u vlasništvu lokalne samouprave, komunalna poduzeća ili slično, koja najčešće prave probleme na pristup informacijama”, rekao je direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka Dubravko Bilić.

Nisu samo građani uskraćeni za pristup informacijama, u toj grupi je čak i Agencija za zaštitu osobnih podataka, koja nadzire provedbu Zakona.

Iako su joj tijela javne vlasti svake godine dužna podnijeti izvještaje, mnogi to ne čine.

“Njih je oko 5.500, a izvješće je predalo manje od 50 posto. U tome je veliki problem, ali i prostor za napredak. Tijela javne vlasti često ne shvaćaju važnost pristupu informacijama”, kaže Bilić.

Prema dostupnim izvještajima, prošle godine u javnim institucijama zaprimljeno je više od 51.000 zahtjeva za dobivanje informacije, na koje su građani dobili nešto više od 45.000 odgovora.

Zbog uskraćivanja informacija podnesena su samo tri optužna prijedloga.

Upravo zbog rijetkog sankcioniranja, civilna udruženja zahtijevaju hitne zakonske izmjene.

Agencija bez kapaciteta

“Agencija za to nema dovoljne kapacitete, pogotovo kad govorimo o činjenici da u njoj radi samo troje ljudi. Stoga GONG traži da se uvede neovisnije tijelo, koje će imati jače nadzorne ovlasti, a pogotovo ovlasti sankcioniranja tijela vlasti koja ne poštuju zakon”, kaže Natalija Mirković iz GONG-a.

Građanska udruženja upozoravaju i na problem Zakona o tajnosti podataka.

Tijela javne vlasti, smatraju, često ga tumače proizvoljno i sama određuju šta spada pod oznaku tajno, čime se ograničava pristup podacima.

Toga je, čini se, svjesna i vladajuća većina u parlamentu.

“Mi iz naše prošlosti – što bliže, što dalje – najviše znamo da su upravo najveće nezakonitosti, najveća koruptivna djela, bila prikrivena takvom oznakom – klasificirano ili tajno, i nitko više ne može znati o čemu je riječ”, izjavila je saborska zastupnica iz vladajuće Socijaldemokratske partije (SDP) Ingrid Antičević-Marinović .

Kako bi se tome stalo ukraj, važno je da tijela javne vlasti građanima omoguće što bolji pristup informacijama, zaključuje Čorkalo.

Izvor: Al Jazeera