Medicinski otpad sve veći problem u BiH

Opasni otpad koji veliki sistemi ali i neodgovorni građani odlažu, pale ili zakopavaju predstavlja sve veći problem u Bosni i Hercegovini. Boje, lakovi, kiseline, trafo ulje, hemikalije i baterije svakodnevno trajno zagađuju životnu sredinu.

Stručnjaci ovom nizu dodaju najpogubniji medicinski otpad. Taj otpad predstavlja jedan od najozbiljnijih i najsloženijih zdravstvenih i ekoloških problema u BiH.

„Deponija Uborak mjesto je na koje se već godinama odlaže otpad iz Hercegovine. Među ovim tonama smeća je i otpad koji dolazi iz bolnica i drugih zdravstvenih ustanova. Na području BiH postoji veoma ozbiljan problem. Medicinski otpad zajedno sa ostalim komunalnim otpadom, deponuje se na zajednička odlagališta, iako to zakonski nije dozvoljeno“, kaže novinar Al Jazeere Sanel Kajan koji je posjetio ovu deponiju.

Vraćanje dobavljaču

Đurđica Radić zadužena je za skladištenje medicinskog otpada u Regionalnom medicinskom centru Dr Safet Mujić u Mostaru. Svakodnevno vodi računa o odlaganju dotrajalih lijekova, starih šprica i medicinskih materijala kojem je istekao rok trajanja.

„Postoje posebne prostorije u okviru bolničkog kruga u kojima se odlaže patološki otpad, igle, šprice i ostale oštrice. Imamo ugovor s Javnim komunalnim preduzećem Komos koji odvozi taj otpad. Imamo mali problem s lijekovima kojima je istekao rok trajanja. Po zakonskoj regulativi kaže se da se ti lijekovi vraćaju dobavljaču”, rekla je Radić.

Međutim, kako ističu iz bolnice, to je nemoguće uraditi jer značajna količina tih lijekova je iz humanitarne pomoći koja je tokom devedesetih godina dostavljana u Mostar i nemoguće ju je vratiti dobavljačima.

Prema Pravilniku o upravljanju medicinskim otpadom, obaveza svake zdravstvene ustanove je da izradi Plan upravljanja medicinskim otpadom koji će primjenjivati. 

Edin Terzić, savjetnik u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, naglašava da je u Federaciji BiH na nivou kantona trebalo biti riješeno upravljanje, ovim za zdravlje ljudi i životinja, opasnim otpadom.

„Mi možemo da kažemo da je do sada relativno malo urađeno. Odnosno, urađeno je onoliko koliko su pojedine zdravstvene institucije kao subjekti koji  produciraju taj otpad imali sluha za rješavanje tih problema. Sistemski, do sada su postojali samo okviri vezani za načine zbrinjavanja, ali infrastrukturno nije urađeno ono što je trebalo da bude”, naglasio je Terzić.

Nedostatak novca

Zdravstvene ustanove kapaciteta kao Klinička bolnica Mostar u jednoj godini proizvedu od 70 do 100 tona medicinskog otpada, a njegovo sigurno zbrinjavanje svaku od  bolnica godišnje bi koštalo gotovo 150.000 eura.

Uz to bi,  trebalo prikupiti i zbrinuti i onaj otpad koji je ranije odbačen na razna odlagališta, no to će se teško dogoditi jer zdravstvene ustanove nemaju novca.

 „Mi smo imali problem velikog medicinskog otpada kojeg smo prodali, doslovno izvezli u Njemačku. Problem u ovoj državi je općenito odnos, a i mogućnost rješavanja tog problema. Koliko znam, kapaciteti spalionica u ovoj državi su toliko mali da zapravo ne mogu ni u svojoj regiji, u kojoj rade, zadovoljiti potrebe. Mi svi imamo veliki problem. Sve se to mora napraviti onim putem kojim je zakon propisao. I to dugo traje, vuče se. Definitivno nije dobro riješeno na razini cijele države i mi svi koji imamo medicinski otpad imamo veliki problem”, kazao je Ante Kvesić, direktor KB Mostar.

Konkretni potezi urađeni su u Zeničko-dobojskom kantonu u BiH gdje su resorna ministarstva osigurala 550.000 eura za projekt zbrinjavanje infektivnog i medicinskog otpada.

Oprema će biti postavljena u Kantonalnoj bolnici Zenica, Općoj bolnici Tešanj, u Domu zdravlja Zavidovići te u Domu zdravlja Visoko.

Izvor: Al Jazeera