Predsjednički izbori u Srbiji 6. maja

Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Slavica Ðukić-Dejanović raspisala je u četvrtak predsjedničke izbore za 6. maj, za kada su zakazani i parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori.

Izbori su raspisani nakon što je Đukić-Dejanović dobila pismo predsjednika Srbije Borisa Tadića, u kojem ju je obavijestio da podnosi ostavku na dužnost predsjednika.

“Institucije će funkcionisati punim intenzitetom, a ja ću savesno i odgovorno obavljati dužnosti, prema Ustavu i Zakonu o predsedniku Republike”, poručila je Ðukić-Dejanović.

Kako je Ðukić-Dejanović kazala za Al Jazeeru, ona trenutno zamjenjuje predsjednika Republike, preuzima nadležnosti predviđene Ustavom – predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, prima opozivna i akreditativna pisma ambasadora, predlaže parlamentu kandidata za predsjednika Vlade, te komanduje Vojskom Srbije.

Ekonomske aktivnosti

Komentirajući ostavku predsjednika, Đukić-Dejanović je rekla da je Tadić njoj i građanima Srbije dao obrazloženje da „nam ne protekne čitava godina u izborima, nego da ih sve u maju završimo, kako bismo već od juna meseca mogli da nastavimo sa svim svojim ekonomskim i državnim aktivnostima“.

Ona je dodala da će ovog mjeseca biti postignut dogovor da li će lokalni izbori biti održani na Kosovu.

Govoreći o položaju žena u politici u Srbiji, Đukić-Dejanović je kazala kako očekuje da će se broj poslanica u parlamentu nakon izbora povećati sa postojećih 54 na oko 84, što će motivirati i druge žene da se bave društvenim radom.

Upitana da li je Srbija spremna za ženu na premijerskoj funkciji, odnosno da li bi ona mogla postati premijerka, Đukić-Dejanović je kazala da „o tome nismo razgovarali“.

„Moja želja je da se izbori završe što je moguće kvalitetnije“, kazala je ona, te dodala da će o mogućim pozicijama biti riječi nakon izbora.

Dodala je da bi se među političarkama u Srbiji moglo naći barem 15 kandidatkinja za potencijalne predsjednice.

Interes javnosti

Kako je iz Beograda izvijestio reporter Al Jazeere Nebojša Grabež, analitičari u Srbiji ocjenjuju da je raspisivanje predsjedničkih izbora u toj zemlji izazvalo veći interes javnosti nego raspisivanje parlamentarnih i pokrajinskih izbora koji će, također, biti održani 6. maja.

„Ovo je posebno interesantno zbog činjenice da funkcija premijera, koga daje lista sa najviše osvojenih glasova na parlamentarnim izborima, ima mnogo više ovlasti od predsjedničke funkcije u Srbiji“, kazao je on.

„Za birače u Srbiji, predsednički izbori su interesantni, pre svega zbog toga što se glasa ‘za čoveka’, odnosno što se birači opredeljuju za konkretnog pojedinca, a ne za partije i spiskove kandidata.“

Kako je za Al Jazeeru kazao Marko Blagojević, programski direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju, „lakše je opredeliti se kada ispred sebe imate ljude između kojih treba da napravite izbor, ljude koji se tokom predizborne kampanje predstavljaju svojim uspesima i kvalitetima i za koje se odlučujete na osnovu zbira njihovih kvaliteta i mana… uspeha i neuspeha iz prethodnog bavljenja politikom“.

Politički analitičar Đorđe Vukadinović smatra da „Srbi više vole da znaju ko je gazda, odnosno da znaju ko je broj jedan, koga mogu da psuju i da hvale“.

„Najčešće je to jedna ista osoba, samo u različitim trenucima. Sada pogotovo, pošto imamo i parlamentarne izbore istovremeno, naravno i lokalne, to postaje još važnije zbog toga što se smatra da će predsednički kandidat dodatno povući listu“, kazao je Vukadinović.

‘Paradoksalna situacija’

Kako je izvijestio Grabež, predsjednik države ima nadležnosti u oblasti odbrane zemlje i komande vojskom, dok premijer, po Ustavu, kontrolira sve političke, ekonomske i civilne funkcije. Ipak, u Srbiji funkcija predsjednika nosi ogroman autoritet.

„Ovu paradoksalnu situaciju analitičari objašnjavaju pojmom poštovanja autoriteta funkcije, koja dovodi do konflikta između onoga što su ustavna ovlaštenja predsednika ili premijera i onoga šta se dešava u praksi“, kazao je on.

Blagojević smatra da su ovlaštenja predsjednika protokolarna, „naspram funkcije premijera, za koju se birači zapravo indirektno opredeljuju“.

„Opredeljuju se za njega, opredeljujući se za partije na izborima za Parlament Republike Srbije“, kazao je on.

Autoritetu predsjednika, prema mišljenju Vukadinovića, doprinosi i praksa u Srbiji da je predsjednik istovremeno i lider vladajuće stranke u zemlji.

„Onda se moć nekako koncentriše u njegovim rukama. To se u Srbiji zna, pogotovo za vreme mandata ove poslednje vlade, da vlast stanuje ovde na Andrićevom vencu, a ne u Nemanjinoj ulici, gde je sedište Vlade. Tako je bilo, tako će verovatno i ostati”, kazao je Vukadinović. 

„Takvu opciju mogu da pomute rezultati izbora, ukoliko jedna stranka ili koalicija ne dobije obe najvažnije funkcije“, kazao je Grabež. „To vodi do novih izbora ili kohabitacije, sa čime Srbija u proteklom periodu nije imala dobra iskustva.“

Izvor: Al Jazeera