Boris Tadić najavio ostavku

Predsjednik Srbije Boris Tadić saopćio je u srijedu da je odlučio skratiti svoj mandat na toj funkciji i time omogućiti da 6. maja u Srbiji budu održani i predsjednički izbori.

Ocijenio je da će izbori biti teški, ali i da će biti prilika građanima da se opredijele kojim putem žele ići. “Kandidovaću se na tim izborima sa puno optimizma zbog pozitivnih trendova u našoj zemlji”, rekao je on novinarima u Beogradu.

Predsjednik Srbije je naglasio da će poštovati svakog svog rivala, jer na izbore gleda iz ugla sportske dimenzije.

“Ja predlažem put evropskih integracija i očuvanja integriteta zemlje”, kazao je Tadić.

“Nećemo priznati Kosovo”, istakao je predsjednik Srbije.

On je rekao da ne bi bilo prostora za političke reforme ukoliko bi izbori bili održavani u različito vrijeme, te da su mu građani, s kojima je u posljednje vrijeme imao puno prilika razgovarati, također rekli da treba završiti izborni posao kako se ne bi tokom cijele godine bavili samo izborima.

“Sad niko ne može da me optužuje da čuvam svoju fotelju”, našalio se Tadić, ali je dodao da je uvjeren u pobjedu.

“Sasvim sam siguran da ćemo pobediti”, kazao je Tadić i dodao da će reći koga smatra glavnim rivalom kada bude poznato ko će se sve kandidirati za šefa države.

Kako je iz Beograda izvijestio reporter Al Jazeere Nebojša Grabež, Tadićeva odluka bila je očekivana, a kako je rekao, Tadićev glavni protukandidat, lider Srpske napredne stranke i bivši vođa radikala Tomislav Nikolić, kazao je da je spreman za izbore i uvjeren da će pobijediti.

Nikolić je kazao da Tadić sada nema onu logistiku koju je imao na prethodnim izborima, kada ga je pobijedio.

U centru ekonomske reforme

U centru Tadićeve kampanje bit će, kako je istakao, ekonomske reforme.


Nebojša Grabež o Tadićevoj odluci

“Ne postoje institucije Srbije koje ne treba da učestvuju u ekonomskim reformama. Nastavićemo sa politikom makroekonomske stabilnosti, podizanjem konkurentnosti naših proizvoda na stranim tržištima i povećanjem broja radnih mesta”, objasnio je Tadić.

Predsjednik Srbije je naglasio da će poštovati svakog svog rivala, jer na izbore gleda iz ugla sportske dimenzije.

Tadić je rekao da će u četvrtak poslati pismo predsjednici parlamenta Srbije Slavici Đukić-Dejanović, koja treba odlučiti o datumu raspisivanja predsjedničkih izbora.

Đukić-Dejanović je izjavila da će predsjedničke izbore raspisati kada u parlament stigne zvanično obavještenje predsjednika Republike Srbije o odluci da skrati svoj mandat.

Navela je da ima obavezu do 7. aprila raspisati izbore za predsjednika, ukoliko bi oni bili održani zajedno s parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim.

Sociolog i politički analitičar Vladimir Vuletić kazao je za Al Jazeeru da održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora istog dana daje prednost dvjema najvećim strankama u Srbiji, a moguća je i veća izlaznost birača.

„U svakom slučaju održavanje izbora u istom danu za predsedničke, parlamentarne, lokalne i pokrajinske izbore povećaće interesovanje… na znatno viši nivo“, kazao je Vuletić.

On je dodao da „po svoj prilici lokalnih izbora na Kosovu neće biti, ali će građani Kosova koji to budu želeli moći da učestvuju na parlamentarnim i izborima predsednika  republike“.

Deseti predsjednički izbori

Skraćivanjem predsjedničkog mandata, u Srbiji će biti održani deseti izbori za prvog čovjeka države.

Izbori se, prema Ustavu, održavaju svake pete godine, a prvi put su održani 1990, kada je ta funkcija uvedena.

Do sada tri predsjednika

Do 1990. godine nije postojala institucija predsjednika Srbije, već je to bilo Predsedništvo.

Dosadašnji predsjednici Srbije: decembra 1990. izabran je Slobodan Milošević; decembra 1992. ponovno je izabran Milošević; u decembru 1997. izabran je Milan Milutinović; u septembru, oktobru i decembru 2002. nisu uspjeli pokušaji izbora predsjednika, jer nijedan kandidat nije prešao cenzus od 50 posto plus jedan glas; u februaru 2004. usvojene su izmjene Zakona o izboru predsednika kojima je ukinut taj cenzus; u junu 2004. izabran je Boris Tadić; u januaru 2008. ponovno je izabran Tadić.

Prema Zakonu o izboru predsednika, predsjednica Narodne skupštine Srbije Slavica Ðukić-Dejanović preuzima funkciju v. d. predsjednika Republike i raspisuje izbore.

Zakon propisuje da predsjednik pismenu ostavku dostavlja predsjednika Skupštine, a njegov mandat prestaje kada ta ostavka stigne u parlament.

Predsjednik je dužan o podnošenju ostavke obavijestiti javnost, a može i obrazložiti njeno podnošenje.

Ukoliko šef države podnese ostavku i time mu mandat prestane prije vremena na koje je izabran, izbori se raspisuju tako da budu održani najkasnije tri mjeseca od dana prestanka njegovog mandata.

Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proteći manje od 30, a ni više od 60 dana.

Mandat predsjedniku, prema Ustavu Srbije, traje pet godina, a jedna osoba ne može više od dva puta biti birana na tu funkciju.

Od dana raspisivanja izbora do dana glasanja ne može proći manje od 30, ni više od 60 dana.

Tadić se, međutim, može kandidirati za naredni mandat, budući da je, prema Ustavu Srbije koji je donesen 2006. godine, njegov aktuelni, sadašnji mandat – prvi.

Kada je riječ o kandidatima za predsjednika države, njega mogu predložiti registrirana politička stranka, koalicija ili grupa građana, koju pismenim sporazumom može osnovati najmanje 10 birača, a čiji potpisi moraju biti ovjereni u sudu.

Prijedlog kandidata za predsjednika podnosi osoba koju je ovlastila grupa građana, politička stranka ili koalicija.

Da bi se podnio prijedlog za predsjedničkog kandidata, njega potpisima, koji su prethodno ovjereni u sudu, treba podržati najmanje 10.000 birača.

Rok 6. april

Birač, precizira Zakon o izboru predsednika, potpisom može podržati samo jednog kandidata.


Vladimir Vuletić o izborima u Srbiji

Prijedlog kandidata podnosi se Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) najkasnije 20 dana prije dana izbora i sadrži njegovo ime i prezime, prebivalište, zanimanje i matični broj.

U prijedlogu se navodi i ko je predložio kandidata.

Kandidat treba predati i pismenu izjavu da prihvata kandidaturu za predsjednika Republike, uvjerenje o državljanstvu i o izbornom pravu, kao i potvrdu o prebivalištu.

Neophodno je predati i potpise birača koji podržavaju prijedlog kandidata, pismeno ovlaštenje osobe koja podnosi prijedlog, koalicioni ugovor ako ga predlaže koalicija stranaka ili sporazum o osnivanju grupe građana, ukoliko je ona predlagač.

Rok u kojem predsjednički izbori moraju biti raspisani da bi bili održani 6. maja, istovremeno s parlamentarnim i lokalnim, istječe 6. aprila. Prema redovnoj proceduri trebali bi biti raspisani do 18. novembra, a održani najkasnije do 17. januara sljedeće godine.

Zakon propisuje da se izbori raspisuju 90 dana prije isteka mandata predsjednika Republike, tako da se mogu okončati u narednih 60 dana od dana raspisivanja izbora.

Cijela teritorija Srbije, zajedno sa biračkim mjestima u inostranstvu, jedna je izborna jedinica.

Izvor: Agencije