Balkan stvara mini-šengen zonu
Ministri unutrašnjih poslova zemalja regije već dvije godine vode intenzivne razgovore o potpisivanju ugovora koji bi omogućili građanima da prelaze međusobne granice samo s ličnom kartom.
Takvi sporazumi već su realizirani između nekoliko zemalja regiona, ali sve više se govori o stvaranju “mini- šengen zone Zapadnog Balkana”, izvještava novinar Al Jazeere Nebojša Grabež.
Stvaranje “mini-šengen zone” praktično bi omogućilo ne samo slobodno cirkulisanje ljudi na Balkanu, već, kako to ocjenjuju pojedini zagovornici takvog sporazuma, i zajedničku, bolju kontrolu granica.
Dačić na razgovorima u Zagrebu
Građani Srbije, za sada, bez pasoša mogu putovati u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić kaže da je o tome, u više navrata, razgovarao s predstavnicima vlasti u Hrvatskoj i da postoji načelna spremnost da se takav sporazum realizira, ali da je za to neophodna saglasnost zemalja “šengenske zone”.
“Hrvatska već ima takav sporazum sa nekim zemljama, recimo sa Bosnom i Hercegovinom. Ako ima sa Bosnom i Hercegovinom, koja još nije dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), zašto ne bi imala takav sporazum i sa Srbijom. Mislim da se to Hrvatskoj mnogo više isplati nego Srbiji, da je to više u njenom interesu, zato što bi naši turisti lakše dolazili na odmor u Hrvatsku nego na ovakav način”, kaže Dačić.
Pored Hrvatske, građani Bosne i Hercegovine bez pasoša mogu putovati u Srbiju i Crnu Goru, a od skoro i u Makedoniju.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Beogradu Boriša Arnaut načelno pozdravlja ideju o lakšem prelazu granica među susjedima, ali kaže da bi problem na tom putu moglo biti članstvo Hrvatske u EU, od sredine iduće godine, kao što je to bio slučaj Slovenijom.
Slovenija je u šengenskom sporazumu i ne može biti u “mini šengenu”, zato što nisu kompatibilni.
Onda bi trebao postojati sporazum između “mini šengena” i “velikog šengena” da sve zemlje EU prihvate da se može iči s ličnim kartama, ili da se na drugi način može prelaziti.
“Poznato je da u EU nema granica i nema potrebe da se ide s osobnim dokumentima”, kaže Arnaut.
Ulazak Hrvatske u EU, prema mišljenju Predraga Simića, profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu, ne bi trebao biti prepreka postizanju sporazuma o formiranju “zapadnobalkanske šengenske zone”.
‘Geografski paradoks’
On kaže da će u tom slučaju Hrvatska biti na vanjskoj granici EU, što nameće niz dodatnih obaveza u pogledu prekograničnog kriminala.
“Nije u Batrovcima glavna brana koju bi Evropa morala postaviti prema, recimo, švercu narkotika. Ona se nalazi na bugarsko-turskoj granici i na grčko-turskoj granici. Znači, reč je praktično o, možda, geografskom paradoksu, da se radi o zemljama kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, koje su u potpunom okruženju EU i koje su uglavnom na putu za članstvo u EU, bilo da su kandidati, ili u nekim predpristupnim pregovorima”, kaže Simić.
Upravo zbog tih specifičnosti, Simić smatra da bi Brisel mogao prilagoditi svoju dosadašnju proceduru situaciji koja će nastati kada Hrvatska postane članica EU.
Izvor: Al Jazeera