Makedonija: Život u kolektivnim centrima

Snimljeno 27. marta 2012: Kuća makedonskog Albanca Qemaila Ismailija i danas je izrešetana od konflikta 2001. godine (Reuters)

Piše: Milka Smilevska

Jedanaest godina posle konflikta u 2001. godini u Makedoniji gotovo dve stotine porodica još žive u kolektivnom centru.
Raseljeni stanovnici sela Aračinovo traže pravdu na sudu. Imaju četiri pravosnažne presude, ali i dalje su nezadovoljni zato što im je određena niska suma za materijalnu odštetu za kuće i ostalu imovinu koju su ostavili u svom selu.

Iz Aračinova je otišlo 760 Makedonaca. Sada je u kolektivnim centrima smešteno blizu 250. U međuvremenu, 56 raseljenih je preminulo.

U selo, koje je većinom naseljeno Albancima, vratile su se tri makedonske porodice.

Udruženje Zora, koje zastupa prava izbeglica tvrdi da nakon potpisivanja Okvirnog ugovora, jedina tačka koja nije sprovedena jeste ona koja se odnosi na raseljene građane.

“Traume koje smo preživeli nikad nećemo zaboraviti. Država nas ostavlja da se jedanaest godina maltretiramo po kolektivnim centrima. Mi znamo u kakvim uslovima živimo. Pretvorili su nas u neljude”, revoltirana je Jana Petruševska, predsednica udruženja Zora.

Udruženje je pre nekoliko godina poslalo pismo državnom vrhu Makedonije u kojem su tvrdili da im se godinama krše osnovna ljudska prava raseljenih Makedonaca, Srba i Roma. Država ne sprovodi Aneks C, tačka 3 Okvirnog ugovora, u kome se tvrdi da niko nema pravo raseljene držati kao taoce u kolektivnim centrima i pritom međunarodnoj zajednici tvrditi da raseljeni građani ne postoje.

Prodaja kuća

Pre mesec dana poslanik u makedonskom parlamentu Stojko Paunovski pitao je Vladu za nerešeni status  raseljenih građana unutar Makedonije još od konfliktne 2001.

Paunovski je pitao nadležne za nerealiziranu kompenzaciju za štete na firmama od vojnih akcija u Makedoniji. On je ukazao da je nesrećnu sudbinu imala i porodica Tomovski iz sela Lešok, kod Tetova. Oni od 2001. imaju status raseljenih, a i danas su u kolektivnom centru Pelagonija u Skoplju. Pre konkflikta imali su prodavnicu hrane u Lešoku i zatražili su da im država nadomesti izgubljenu imovinu.

Naknada štete je odobrena, ali nikada nije realizirana.

Već 11 godina porodica živi u jednoj sobi. Nemaju sredstava za egzistenciju i žive od socijalne pomoći od 65 evra.

Vlada nije još dala konkretni odgovor kada će ova porodica dobiti nadoknadu.

Raseljeni se ne vraćaju u kumanovska sela Matejče, Lipkovo i skopsko selo Aračinovo gde su živeli prije konflikta.

Oni što su mogli, za niske sume prodali su svoje kuće i kupili stanove u Kumanovu i Skoplju.

Raseljeni građani su 2003. podneli tužbu protiv države, koju je podnelo 300 ljudi. Tražili su ono što im je oduzeto 2001.

Dosad, presude su postale pravomoćne za sedamdeset i osam porodica. U proseku oni su dobili po 24 hiljade evra materijalne odštete.

Prema zakonu, imaju pravo naknade za gubitke u poljoprivredi, ali to nisu dobili.

Ima i raseljenih Roma iz sela Raduša, pored Skoplja, a oni su smešteni u porodicama.

Izvor: Al Jazeera


Reklama