Makedonija: Manje novca, veća administracija

Zastupnicima makedonskog parlamenta, Sobranja, predstavljen je prijedlog budžeta, smanjen za 120 miliona eura.

U međuvremenu se zemlja zadužila za novih 250 miliona eura.

Opozicija kritizira vlast što i ove godine nema novca za kapitalne investicije.

Kompanije su sve manje likvidne, a udjela u toj teškoj situaciji ima i sama Vlada, koja je donijela zakon kojim plaćanje može odgađati čak 18 mjeseci.

Dopisnica Al Jazeera iz Skoplja Milka Smilevska izvještava da će sada biti manje novca za obrazovanje i zdravstvo, dok u isto vrijeme Vlada planira nova zapošljavanja u administraciji – 3.500 ljudi.

“Vlada umanjuje sredstva za kapitalna ulaganja za 89 miliona eura. Budžet u cijelosti gubi razvojnu komponentu. Time se dovodi u pitanje postizanje planiranog rasta od 2,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP)”, kaže Marjančo Nikolov, zastupnik opozicione SDSM.

Nova zaduženja

Ministar finansija Zoran Stavrevski objašnjava da je morao smanjiti budžet pet posto jer se ne puni kako su planirali.

Ont kaže da će pare štedjeti u svim ministarstvima.

“U prva tri mjeseca industrijska proizvodnja ostvaruje negativne rezultate. To će najvjerovatnije prouzrokovati negativnu stopu rasta BDP-a u prvom kvartalu. Nadamo se da ćemo u tri ostala kvartala imati poboljšanje”, objašnjava Stavrevski.

Ali, ni ovo smanjivanje sredstava nije dovoljno da bi Vlada podmirila sve troškove, tako se zadužila novim kreditom od 250 miliona eura kod Deutsche Bank.

Optimizam ministra finansija da će kompanije intenzivnije puniti budžet u drugom dijelu godine za opozicione zastupnike nije realan.

Firme su sve više nelikvidne, a glavni razlog je, kako tvrde, Vlada, koja im više od godinu ne plaća radove i usluge.

“Nijedna fima nema hrabrosti da javno govori koliko im država duguje. Zato što država, preko inspekcijskih službi i kontrola, može vršiti pritisak na njih”, kaže Izet Zekiri, zastupnik Nacionalnog demokratskog preporoda.

Procjene opozicije su da je dug Vlade prema domaćim kompanijama između 300 i 500 miliona eura.

Ni guverner Narodne banke ne zna koliko država duguje firmama.

Ono što se zna je da je vanjski dug Makedonije 1.550.000.000 eura, dug za euroobveznice 509.000.000 eura.

Najpogođenije male i srednje firme

Dug prema kompanijama je enigma.

Lanac neplaćanja se prenosi od firme na firme, svako svakom duguje.

Na kraju završava ili otpuštanjem radnika, ili zatvaranjem biznisa.

Najpogođenije su male i srednje firme, kažu analitičari.

Prema računima koje je napravila opozicija: od 2015. do 2017. godine Makedonija će morati vratiti više od milijardu eura duga.

Kritike se odnose i na to što je veliki dio tog novca potrošen na neproduktivne projekte, poput administrativnih zgrada i spomenika.

Makedonija za sada spada u zemlje s niskim nivoom javnog duga: sada on iznosi 28 posto BDP-a.

Izvor: Al Jazeera