Podjele u školskim klupama

Direktori škola i nastavnici deklarativno se protive segregaciji, ali ne i principu dviju škola pod jednim krovom.

Skoro dvije decenije nakon rata, u Bosni i Hercegovini se djeca obrazuju u ustanovama nazvanim “dvije škole pod jednim krovom”.

Ove vrste škola prisutne su u tri bošnjačko-hrvatska mješovita kantona.

Ali, različiti vidovi segregacije prisutni su i u mnogim drugim školama, saznaje Al Jazeerina novinarka Nadina Maličbegović.

Segregacija i nakon završetka škole

U Gornjem Vakufu-Uskoplju pod jednim krovom su dvije škole: jedna za djecu hrvatske, a druga za djecu bošnjačke nacionalnosti.

Svako ima svoj ulaz, svoj sprat, jezik i historiju.

Mustafa Ehlizavek pohađa četvrti Mješovite srednje škole u Gornjem Vakufu, koju u tom gradu nazivaju bošnjačkom.

Pod istim krovom, kaže, segregacija počinje, ali ostaje i kad školovanje završi.

“Ako te neko vidi s osobom druge nacionalnosti, izlažeš sebe nekim rizicima, ne možemo reći napadima, ali odbacivanju od strane tvog primarnog društva, onoga kojem ti pripadaš”, kaže Mustafa.

Podijeljen i grad

Mustafa kaže da je poznata i linija razgraničenja grada.

“Na jednoj strani nalaze bošnjačke prodavnice i kafići, u koje mi ulazimo, na drugoj strani se nalaze hrvatski”, dodaje on.

U Srednju školu Uskoplje mediji nisu dobrodošli, kaže ravnatelj škole.

Na poziv za kratki intervju, iz Vijeća učenika odgovaraju: “Srednja škola Uskoplje ne želi davati nikakve intervjue.”

U Travniku zvono označava početak nastave u Katoličkom školskom centru (KŠC).

Ne i u državnoj srednjoj školi, koja, zbog nedostatka prostora, koristi prostorije u vlasništvu Crkve.

Žica i zvono razdvajaju učenike

Ograda koja je poratnih godina trebala spriječiti sukobe među djecom danas samo razdvaja.

“Kad pogledate ogradu, ona je visoka tri metra. Vjerujem da se mogla napraviti ograda visoka 70 centimetara, preko koje ćemo moći pružiti ruku svojim prijateljima iz susjedne škole, pozdraviti se”, kaže Emir Malkoč, učenik Mješovite srednje škole Travnik.

Ukoliko bi se uklonila ograda, učenike bi i dalje razdvajalo vrijeme početka nastave.

“Njima škola počinje u osam sati, nama u pola osam. Tako i da ovu ogradu maknu, to bi samo bio plus za estetiku škole”, kaže Petar Barbarić, učenik KŠC-a.

Direktore škola i nastavnike u Bosni i Hercegovini nerijetko postavljaju stranke.

Sve one će reći da se protive segregaciji.

Ali, ne i principu dviju škola pod jednim krovom.

Izvor: Al Jazeera