Jasenovac: Iz prošlosti nisu izvučene pouke
U Spomen području Jasenovac, kod spomenika Cvijet u nedjelju se uz prisustvo visokih državnih dužnosnika održava komemoracija u znak sjećanja na 67. godišnjicu proboja logoraša iz tog koncentracijskog logora.
“U logoru Jasenovac ubijeno je 82.085 osoba, među njima 20. 000 djece. Ustašama nepoćudni dovoženi su u ovakvim vagonima, a to su bili Srbi, Romi, Židovi i politički nepodobni Hrvati”, javila je iz Jasenovca reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.
U ime logoraša Jasenovca iz Srbije govorila je Brigita Knežević. Ona se prisjetila dobrote mnogih hrvatskih obitelji koje su spašavale logoraše.
Zapamćene strahote
“Dijana Budisavljević je iz čeljusti smrti spasila preko 12.000 dece, a u svojoj drugoj godini života jedno od te dece bila sam i ja”, rekla je Brigita Knežević.
Mirjam Radman je dovezena s cijelom svojom jevrejskom porodicom u Jasenovac.
Jedina je preživjela.
“Svi su ubijeni. Sjećam se baku da sam vidjela kad su je vozili na spaljivanje, poznala sam ju po haljini.”
“Dosta je bilo toga četništva i ustaštva. Ovo je škola za studente, za školarce, ovo treba ovde da se položi istpit jedan takav da ne bude mržnje. Ja se borim protiv rasizma, nacizma, fašizma”, rekao je bivši logoraš Nadir Dedić za Al Jazeeru.
Hrvatica Marica Sotonica Klaićm, bivša logorašica, pamti strahote.
„Dijete uzela za noge i bacila o zid. Razbilo se.”
Hrvatski državni vrh: predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem poručili su na komemoraciji, kako se ne smije zaboraviti ni negirati zločine u Jasenovcu te da u Hrvatskoj fašističke ideje više neće proći.
Predsjednik Josipović istaknuo je kako treba prepoznati svakoga tko želi negirati zločine i tko u ime nacije želi mržnju i stradanje:
“Ne smijemo dopustiti da se zaboravi da su ovdje u ima nacije, lažnom vrijednošću nacije kakvu su provodili oni vezani uz zločinački ustaški režim, pobijeni Srbi, Židovi, Romi, Bošnjaci ali i Hrvati koji nisu željeli takvu politiku. Većina Hrvata bila je na drugoj strani.”
Dodao je kako danas u udžbenicima nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu.
Lekcija iznova
Izrazio je i uvjerenje da će se u Jasenovcu i kad ne bude živih zatočenika, učiti lekciju iznova.
Predsjednik Josipović je upozorio kako se iz takvih tragičnih događaja često nije naučilo ništa jer se uvijek iznova javljaju pokreti koji bi opet pogazili ljudskost, slobodu i demokraciju.
U medijima se, dodao je, često mogu slušati emisije kojima revizionisti mijenaju istoriju, želeći time promijeniti i budućnost.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživio je samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.
No, kako je naglasio, „naša se budućnost neće promijeniti jer Hrvatska ima dovoljno pametnih ljudi i poštenja. U Hrvatskoj nikada više fašitičke, nacističke i ustaške ideje neće proći“, rekao je Josipović.
„Zaborav i negiranje najveći su opasnosti demokracije, slobode i ljudskosti i zato ne smijemo dopusti da se zaboravi što je bilo u Jasenovcu“, poručio je predsjednik Josipović.
Kazao je i da prava partizana i antifašista nisu onakva kakva bi trebala biti i da to treba mijenjati.
S komemoracije u Jasenovcu predsjednik Josipović je također poručio kako nema ni jednog mjesta koje bi bolje svjedočilo o onome što se dogodilo u ratu, i mjesta gdje su se na taj način suočili zločin, mržnja i neprijateljstvo sa slobodom i demokracijom.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako glavna zadaća ovakvih skupova nije da drži političke govore, nego da djecu u školskim udžbenicima uči što se stvarno dogodilo i da spoznaju istinu.
Kada su mladi već formirane osobe nakon toga je kasno za učenje i svatko ide pod svoju zastavu, dodao je.
“Jedina zastava kod koje trebamo stati je zastava demokratske slobodne i pravedne Hrvatske, otvorenog društva, zajednica svih onih koji u njoj žele živjeti”, rekao je premijer Milanović.
Predsjednik Hrvatskog sabora Šprem kazao je da danas nitko ne može negirati žrtve Jasenovca koji je bio logor smrti i da ti zločini zaslužuju svaku osudu.
Ustaški pokret, kazao je, nije bio u interesu naroda ni Hrvatske već u njihovom vlastitom interesu, a suočavanje s vlastitom prošlošću potrebno je čak ako je i neugodna.
Predsjednik Josipović istaknuo je kako treba prepoznati svakoga tko želi negirati zločine i tko u ime nacije želi mržnju i stradanje.
Dok su na temelju vjerske i nacionalne pripadnosti sudionici režima ubijali svoje dojučerašnje susjede, pravdali su to obranom hrvatskog naroda kojem nije nikada nanjeta veća sramota, rekao je Šprem.
Iz pepela i ruševina
„Antifašističke vrijednosti ugrađene su u temelje današnje neovisne i samostalne Hrvatske u izvorišnim osnovama Ustava. To su ujedno vrijednosti na kojima se izdigla Europa iz pepela i ruševina nakon Dugog svjetskog rata, a pripadnost današnje Republike Hrvatske europskim civilizacijskim vrijednostima je neupitna“, zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora.
Nakon obraćanja predstavnika hrvatskoga državnog vrha, molitve su izrekli predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj – pakrački paroh protonamjesnik Đorđe Teodorović, rabin Židovske općine Zagreb Luciano Moše Prelević, rabin vjerske zajednice Bet Israel Kotel Da-Don, glavni imam sisački Alem ef. Crnkić i župnik Župe Jasenovac Mario Cimbal.
Izaslanstvo najvišeg državnog vrha – predsjednici Hrvatskog sabora, Vlade RH i Republike položila su vijenac i odala počast jasenovačkim žrtvama u podnožnju spomenika Cvijet.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako glavna zadaća ovakvih skupova nije da drži političke govore, nego da djecu u školskim udžbenicima uči što se stvarno dogodilo i da spoznaju istinu.
Vijence su također položila i odala počast brojna izaslanstva antifašističkih udruga iz Hrvatske i susjednih zemalja, kao i predstavnici Sisačko-moslavačke županije, grada Zagreba, Srpskog narodnog vijeća, romske udruge, diplomatskog zbora i mnoga druga izaslanstva.
Jasenovac je bio najveći sabirni i radni logor u NDH, osnovan u drugoj polovici 1941.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživio je samo stotinjak.
Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.
Istog dana 1945., počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu.
Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.
Na obilježavanju proboja u Spomen području Jasenovac i komemoraciji sudjeluje i hrvatski državni vrh: premijer Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem i predsjednik Republike Ivo Josipović, te ministri Gordan Maras, Mirando Mrsić, Tihomir Jakovina i Željko Jovanović.
Malobrojni preživjeli
Okupljenima se prva obratila predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak, koja je poseban pozdrav uputila preživjelim zatočenicima Jasenovačkog i 70-ak drugih logora u kojima su se na području NDH događali ratni zločini.
Logoraši su krenuli u proboj na dogovoreni znak Ante Bakotića, a malobrojni preživjeli, tek njih stotinjak ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu, ali i obvezu da za buduće generacije sačuvaju sjećanje na žrtve i na proživljene strahote da se slični užasi nikada više ne ponove, istaknula je Sedmak.
Rekla je kako je dosad u logoru Jasenovac evidentirano 82.085 mrtvih na deset lokaliteta, a žrtve su bile Srbi, Romi, židovi, Hrvati, antifašisti. Među ubijenima je i 20.038 djece mlađe od 14 godina, a da nije bilo humanista ta broja bi bila veća i strašnija, rekla je Sedmak.
Predsjednik Hrvatskog sabora Šprem kazao je da danas nitko ne može negirati žrtve Jasenovca koji je bio logor smrti i da ti zločini zaslužuju svaku osudu.
Predstavnica zatočenika i preživjela logorašica Brigita Knežević kazala je u prigodnoj riječi, kako Spomen područje Jasenovac nas treba uvijek podsjećati na žrtve koje su ovdje položile svoje živote te da se zlo nikad ne ponovi i da „gradimo život i budućnost u ljubavi i toleranciji. Takav zavjet moramo ostaviti za buduće naraštaje“, kazala je Brigita Knežević.
Obilježavanje je upriličeno i u Donjoj Gradini, u BiH. Logor u Donjoj Gradini nalazio se u BiH, preko puta Jasenovca u Hrvatskoj, odmah iza ušća rijeke Une u Savu i formiran je 1941. godine.
Obilježavanju su prisustvovali predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković i državna delegacija Izraela koju predvodi ministar turizma Stas Misežnjikov.
Izvor: Al Jazeera i agencije