Hrvatska: Vjesnika više nema na kioscima
Zagrebački dnevni list Vjesnik u subotu se, poslije 72 godine postojanja, nije pojavio na kioscima, a 98 zaposlenih u listu ostat će bez posla.
“Naš vlasnik, Narodne novine d.d., odlučile su prekinuti pregovore, a automatizmom, tiskara je odbila tiskati Nedjeljni Vjesnik. Tako je Vjesnik koji neprekidno izlazi 72 godine ‘ubijen’ u samo nekoliko minuta” napisao je na internet izdanju glavni urednik lista Bruno Lopandić.
On smatra da je višemjesečna drama bila potpuno nepotrebna, jer kad je donesena odluka da država više neće sufinansirati Vjesnik, koji je bio opterećen dugovima, trebalo je mnogo brže pokušati naći kupca za ovaj list.
‘Obilježje diktatura’
Tako bi Vjesnik napokon dobio šansu da prvi put, kao kvalitetan list, profunkcionira na tržišnim osnovama, smatra Lopandić.
“Nakon cijelog niza medijskih loptanja, najrazličitijih medijskih spinova, razgovora s investitorom koji je još u veljači poslao pismo namjere i iz tjedna u tjedan pristajao na promjene uvjeta koje su Narodne novine d.d. uvijek iznova postavljale, da bi praktično pred potpis ugovora odlučile raspisati javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju Vjesnika”, naveo je on.
Kad je i nakon tog postupka kao jedini ponuđač ostao britanski fond, razgovori su naprasno i jednostrani prekinuti, piše Lopandić.
Da je priča oko kupovine lista bila završena drugačije, list bi imao priliku dokazati se na tržištu kao nezavisan list visoke kvalitete, prvi put bez patronata politike.
“Političke elite u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina financirajući ga činile su mu medvjeđu uslugu; slali su zaposlenicima ‘sigurne plaće’ a zauzvrat očekivali da ih podržavaju. Vjesnik zapravo nikada nisu bile državne novine, već novine onih koji su bili trenutno na vlasti. To je pak, samo obilježje diktatura, a ne zrelih demokracija”, piše Lopandić.
Petar Piskač, predsjednik uprave Narodnih novina, izjavio je da se uprava odlučila na prekid pregovora jer nije dobila tekst ugovora u kome bi pisalo da fond može pokriti 16 miliona kuna (2,14 miliona eura) duga.
On pretpostavlja da će sada neko od povjerilaca pokrenuti stečaj Vjesnika.
Dužni štampariji
Još prije dva mjeseca najavljivalo se da se Vjesnik više neće štampati, jer je štampariji dužan pet miliona kuna (668.000 eura) i više nema papira za nastavak štampanja.
Objasnivši da je držao list u štampi, misleći da će tako zaštititi dug koji Vjesnik ima prema štampariji, predsjednik uprave štamparije Zlatko Šoštarić rekao je da papira više nemaju, a kada bi ga i imali, ne zna do kada bi mogao nastaviti sa štampanjem bez naknade.
“Tiskara nema mogućnosti tiskati list, niti jamstvo Narodnih novina da ćemo naplatiti dug “, rekao je Šoštarić.
On je vjerovao da će se problem Vjesnika riješiti nakon završetka konkursa za njegovu prodaju, koji je bio 10. aprila, ali je u tom periodu dug narastao za 100.000 kuna (134.00 eura).
OAK Investment će se o svemu izjasniti u ponedjeljak.
Postepeno propadanje
List je prvi put izišao prije 72 godine kao glasnik Narodnog fronta, a nakon Drugog svjetskog rata postajo je dnevni list. Kasnije je prerastao u izdavačku kuću s velikim brojem izdanja od kojih su se neka, pogotovo u 70-im i 80-im, prodavala u milionskim tiražama.
U kompaniji Vjesnik, koja je izdavala istoimeni list kao glasnik tadašnjeg Socijalističkog saveza radnog narodna Hrvatske, bile su i štamparija, brojne nekretnine, jaka prodajna mreža, pa čak i odmaralište na moru.
Do danas se dio po dio, od izdanja kao što je Večernji list, do mreže kioska koja sad djeluje kao preduzeće Tisak, izdvajao od Vjesnika i privatizirao, tako da je dugi niz godina do danas kompanija neprofitabilna i živi od budžeta.
Zbog najave privatizacije dio zaposlenih izrazio je sumnju u namjere britanskog fonda, ali i postavio pitanja šta će biti s nekretninama koje su bile u vlasništvu Vjesnika, prije svega, soliter i ostale nekretnine na zemljištu blizu centra grada.
Izvor: Agencije