Poljoprivredna dobra umjesto minskih polja
Bosna i Hercegovina drži jedan neslavan rekord – prva je u Evropi po broju zaostalih mina.
U Bosanskoj Posavini velika poljoprivredna područja i dalje su pod minama.
No, investitori sada imaju prijedlog da uzmu obradive zarasle, ali i minski sumnjive terene pod koncesiju, deminiraju ih i tamo opet sade poljoprivredne kulture.
Reporter Al Jazeere Boris Gagić razgovarao je sa posavskim deminerom Radojicom Jovičićem, koji se ovim poslom bavi već 10 godina.
Sumnjive površine
Na području koje je nekada bilo između dvije zaraćene vojske, treba se očistiti još 7.000 kvadratnih metara sumnjive površine, kaže Jovičić.
Pravilo deminera je pola sata rada, pola odmora.
„Idemo metar širine, detektorom provjeravamo i pomjeramo, nema brzo, jedan metar u sekundi“, objašnjava Jovičić.
Od novembra deminiri su od mina očistili 22.000 kvadratnih metara.
„Godinama nakon rata, u BiH se obilježavaju minsko sumnjiva područja. Kada se, uglavnom iz donatorskih sredstava, dobije novac za deminiranje, uklanjaju se zaostale mine“, kazao je Gagić.
Dok taj posao traje, Bosna i Hercegovina u regionu, ali i Evropi, statistika pokazuje, prva je po broju zaostalih mina. Mine pokrivaju blizu tri posto ukupne državne teritorije, ili 1.390 kvadratnih kilometara.
Demineri tvrde da na razminiranju i obilježavanju opasnih mjesta rade koliko mogu.
„Naše je koliko ima sredstava toliko ćemo čistiti, prioriteti su oko naselja, i druge površine koje su ekonomski opravdane“, kaže Dragoslav Berić iz Civilne zaštite bh. entiteta Republike Srpske.
Za deminiranje četiri miliona kvadratnih metara površine, opština Šamac godišnje izdvoji nedovoljnih 7. 500 eura, a ovise o novcu iz evropskih fondova.
Za projekte deminiranja, ove godine iz Brisela, Bosni i Hercegovini će se plasirati 2,9 miliona eura., s ciljem da se dobar dio zemlje očisti od mina do 2019.
Međutim, kako navodi Milan Blagojević iz šamačke opštine, taj rok je na terenu teško ostvariti.
„Ovom dinamikom opština Šamac bez mina bi bila za desetak godina“.
Kraće rokove nude privatni investitori, iz Hrvatske, rodom Posavljaci, koji uzimaju poljoprivrednu zemlju pod koncesiju i deminiraju je.
Računica isplativosti
Uz Savu, za privođenje kulturama zaraslih, ali i manje minsko sumnjivih oranica ,godišnje moraju izdvojiti 1.250 eura po hektaru.
Računicu isplativnosti nude loklanim vlastima.
„Na minski sumnjivim prostorima ta cijena se povećava upravo iz potrebe korištenja specijalne radne snage, tako da je lako izračunati rokove. Bez davanja korištenja zemljišta na 20 godina, nema isplativosti ući u taj rizik“, kaže Drago Kisić iz San Investa Zagreb.
Na rizik ulaska, ali i sklanjanja mina, svjedoče Posavljaci, odlučuju se mještani iz ekonomskih razloga.
Nepoštivanje oznaka glavni je razlog za nesreće u minskim poljima širom Bosne i Hercegovine.
Izvor: Al Jazeera