Važna godina za Islamsku zajednicu u BiH

Rijaset Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini predstavlja duhovno vodstvo muslimana ove zemlje, ali i Bošnjaka izvan domovine.
Mnogi procjenjuju da je u proteklih 20 godina ova godina najvažnija za ovu instituciju.
Način organiziranja vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini, ali i na Balkanu, specifičan je u odnosu na druge zemlje u kojima žive muslimani.
Ovaj je sistem na Balkanu uspostavljen u vrijeme Austro-Ugarske.
Glavna tijela IZ u BiH su Sabor – kao neka vrsta zakonodavnog tijela, i Rijaset – koji se smatra izvršnim organom.
IZ u BiH je, za razliku od arapskog svijeta ili Turske, odvojena od države.
Za razliku od, naprimjer, crkevnih institucija, u njenom radu, uz vjerske autoritete, učestvuju i obični vjernici.
Glavna tijela IZ u BiH su Sabor – kao neka vrsta zakonodavnog tijela, i Rijaset – koji se smatra izvršnim organom.
Sjednica Sabora u subotu u Sarajevu trebala bi donijeti bitne promjene Ustava, izvještava reporterka Al Jazeere iz Sarajeva Adisa Ruždić.
Profesor na Fakultetu islamskih nauka (FIN) u Sarajevu Ahmet Alibašić smatra ovu godinu najbitnijom za IZ u BiH u posljednjih dvadesetak godina.
Izbor novog reisa
Jedan od prijedloga promjena je definirati odnose unutar regionalnih islamskih zajednica.
“To je prijedlog koji je došao sa tematske sjednice Rijaseta u Fojnici i on ide za tim da se IZ organizira na dva nivoa, tako da ima svoje zajedničke institucije, vejrovatno nešto što bi bilo vrhovni sabor, ulema medžlis, ustavni sud i izborno tijelo koje bira reisu-l-ulemu, a onda bi u svakoj državi imali ono što sada imamo, a to su sabori IZ-a u tim zemljama i izvršni organi u tim zemljama. Na taj način bi se izbjegao disproporcinonalni utjecaj koji sada zajednice u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji imaju na rad organa u Sarajevu”, kaže on.
Sadašnjem reisu-l-ulemi IZ u BiH Mustafi ef. Ceriću ovo je drugi mandat, a po Ustavu, više nema pravo kandidature.
Profesor Alibašić kaže da na tematskoj sjednici Rijaseta uoči Sabora nije doveden u pitanje istek mandata.
Sadašnjem reisu-l-ulemi IZ u BiH Mustafi ef. Ceriću ovo je drugi mandat, a po Ustavu, više nema pravo kandidature.
“Takav prijedlog nije u formalnoj formi stigao iz organa IZ-a i, koliko mi je poznato, nema značajniju podršku”, rekao je Alibašić.
Mandat aktuelnog reisa ističe ove godine, kada bi IZ u BiH trebala dobiti novog poglavara.
Prema prijedlozima izmjena Ustava, zemlje regije bi trebali predstavljati vrhovni sabor i ulema medžlis, koji bi činile sve muftije.
Izvor: Al Jazeera