Hrvatski javni sektor veći od prosjeka EU

Situacija u Srbiji

Sadašnja izvršna vlast Srbije naslijedila je državnu kasu u kojoj je bilo mjesta za 258.445 plata, dok je budžet za 2012. osigurao zarade za čak 268.903 takozvanih izvršilaca.
Dodaju li se ovome plate u javnim preduzećima i lokalnim samoupravama, dolazi se do toga da poreski obveznici izdržavaju 535.000 ljudi.
Prema podacima Instituta za tržišna istraživanja javni sektor Srbije je tri puta veći nego u državama EU i samo za plate zaposlenih u vladi odvaja se 1,7 milijardi eura.
Uprkos krizi i zahtjevima MMF-a da se javna potrošnja smanji, državna administracija sve više raste i samo ove godine je veća za 3.000 novih činovnika.

U članku “Komparativna analiza zaposlenosti i naknada za zaposlene u javnom sektoru u Hrvatskoj i u Europskoj uniji”, autori Predrag Bejaković, Vjekoslav Bratić i Goran Vukšić uporedili su u razdoblju od 2005. do 2008. godine veličinu javnog sektora u Hrvatskoj u odnosu na EU, analiziravši više pokazatelja zaposlenosti u javnom sektoru.

Navode kako je u Hrvatskoj udio zaposlenih u javnim poduzećima bio značajno viši od EU prosjeka.

Tako je u Hrvatskoj taj udio tokom analiziranog četverogodišnjeg razdoblja u prosjeku iznosio 13,8 posto, dok je prosječan udio za države EU iznosio između 6,20 i 7,13 posto.

Kada je riječ o državama Srednje i Istočne Evrope, vidi se da je udio zaposlenih u javnim poduzećima tih država viši nego u ostalim zemljama EU, što može biti odraz još nedovršenog procesa privatizacije.

Međutim, udio zaposlenih u Hrvatskoj dosta je viši od prosjeka i za tu grupu država, upozoravaju autori.

Autori smatraju i da rashodi za naknade zaposlenima opće države u Hrvatskoj ne predstavljaju veći teret za porezne obveznike u odnosu na odgovarajući prosječni teret u drugim evropskim državama, mjereno udjelom u bruto društvenom proizvodu (BDP).

Navode kako je prosječan udio rashoda budžeta za naknade zaposlenima u državama EU (2005-08) varirao između 10,73 i 11,15 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj prosječna vrijednost tog udjela rashoda budžeta tokom istog razdoblja iznosila 9,92 posto BDP-a i za svaku je promatranu godinu bila niža od prosjeka članica EU.

Naglasak na efikasnost

Međutim, u poređenju s državama Srednje i Istočne Evrope vidi se da je udio rashoda za naknade zaposlenima u BDP-u u Hrvatskoj nešto viši od prosjeka te grupe država, osim u 2008. godini, kada dolazi do značajnoga povećanja prosječnog udjela za te države, ističu autori.

Smatraju kako, uprkos teškom kriznom periodu i potrebnom zaustavljanju potencijalno neodrživih fiskalnih trendova, problemu zaposlenosti u javnom sektoru općenito treba pristupiti staloženo i objektivno te djelovati izvan dnevnopolitičkoga konteksta, a u cilju unaprjeđenja čitavoga sistema na srednji i dugi rok.

Pri tome treba staviti poseban naglasak na efikasnost koja ne ovisi isključivo o zaposlenima nego i o organizaciji, upravljanju, sistemu nagrađivanja…

Kratkoročnim, a previše restriktivnim mjerama može se, s jedne strane, trajno naštetiti kvaliteti usluga koje javni sektor pruža, ako to dovede do odlaska kvalitetnijih zaposlenika, dok se, s druge strane, preekspanzivnom politikom plata i novog zapošljavanja može ugroziti finansijska stabilnost javnoga sektora, pa i čitave privrede, upozoravaju autori.

Izvor: Agencije