Teret ratnih zločina ide na sve sudove u BiH

Dvadeset godina nakon početka rata, pravosudni sistem Bosne i Hercegovine pokušava se nositi sa naslijeđem stotina ratnih zločina iz proteklog rata.

Samo u prošloj godini Sud BiH dosudio je više od 400 godina zatvora kazne, za 33 osuđenih ratnih zločinaca.

Političke elite ključni faktor

Refik Hodžić, iz Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu u New Yorku rekao je za Al Jazeeru da je važno odrediti šta je uloga pravosuđa, a šta države u obezbjeđivanju uslova za procesuiranje optuženih za zločine.

„Sud BiH je ponajbolji primjer u globalnim okvirima kako se pravosuđe može nositi sa ratnim zločinima“, kaže Hodžić.

Preraspodjela tereta je, prema njegovim riječima, dobra vijest, ali vlasti trebaju obezbijediti i entitetskim sudovima resurse da se nose sa predmetima.

„Političke elite su ključni faktor u procesu suočavanja sa prošlošću“, kaže on.

Ne samo da drže ključ budžetskih sredstava za finansiranje procesa, naglasio je naš sagovornik, već i politički diskurs.

„Društva trebaju znati da bez spoznaje o zločinima i suosjećanja sa žrtvama i nema napretka, već prijeti odlazak u mrak koji smo imali 90-ih“, rekao je Hodžić.

Državna strategija predvidjela je da će se ratni zločini kažnjavati i narednih 10 godina.

Raspodjela tereta

Iz Suda BiH najavljuju da će se teret suđenja za zločine efikasnije rasporediti na sve pravosudne institucije u toj zemlji.

Na kažnjavanju ratnih zločinaca angažirano je 17 sudova u zemlji. U trenutku izrade državne strategije, prije četiri godine, za ratne zločine bilo je osumnjičeno skoro 10.000 ljudi.

U Sudu BiH kažu da će u budućnosti u suđenjima za ratne zločine ravnomjernije učestvovati svi sudovi u zemlji.

Za najteže i najkomplikovanije zločine sudit će se u državnom Sudu, dok manje komplikovani slučajevi idu sudovima u entitetima i distriktu.

Od efikasnije raspodjele predmeta, tvrde u sudu, očekuju i bolje rezultate.

“Efikasan, transparentan i objektivan proces prenosa predmeta ratnih zločina sa državnog na entitetsko pravosuđe, važan je radi bolje i što veće iskorištenosti svih resursa bh. pravosuđa, kako bi se u što skorijem roku procesuirao što veći broj predmeta”, kaže predsjednica suda BiH Meddžida Kreso.

Za dva mjeseca, ocijenjeno je više od 700 predmeta, a niži sudovi dobili su pune ruke posla.

“Tako je u navedenom periodu, tj. od kada su sudu dostavljeni podaci, sud donio ukupno 100 odluka o prenošenju vođenja postupka i to kantonalnim sudovima u Federaciji i Okružnim sudovima u Republici Srpskoj”, kazala je  Željka Marenić, sudija Suda BiH.

Vlasti entiteta Republika Srpska više puta su tražili ukidanje državnog suda.

Inicijativa nije prošla u državnom parlamentu, a entitetski predsjednik najavio je da će na tome i dalje insistirati. 

Razočarane žrtve

Kreso tvrdi da ova inicijativa nju ni najmanje ne brine.

“Mi i dalje radimo, bez obzira na to. Mi gradimo sprat gore. Proširujemo se. To je naš odgovor, kako gledamo na to. Mi vidimo svoju budućnost i dalje“, istakla je ona.

“Istina, pravda, obeštećenje su stvari koje žrtve ratnih zločina žele, a društvo treba. Međutim, 20 godina poslije rata, stvarnost je bitno drugačija”, javio je reporter Al Jazeere Aldin Arnautović.

“Osumnjičene, optužene, čak i presuđene ratne zločince političke elite promoviraju u zaslužne građane i ratne heroje. Žrtve su često razočarane, svjedoka je sve manje, a i vremena”, kazao je on.

Izvor: Al Jazeera