Za posao u BiH bitni nacionalnost i stranka

Kako bi se obezbijedila nacionalna ravnopravnost, u Daytonski Ustav Bosne i Hercegovine ugrađena je odredba da se prilikom zapošljavanja na svim nivoima državne uprave mora voditi računa o nacionalnoj pripadnosti.

Međutim, vrlo često nacionalno postane važnije od stručnog,  te smetnja efikasnom funkcioniranju institucija.

Nakon što je završio sarajevski pravni fakultet, Mirza Bukvić je dobio stipendiju i otišao u Francusku. U svoju zemlju vratio se sa diplomom magistra evropskog prava, ali i sa praktičnim iskustvom, nakon stažiranja u evropskim institucijama.

‘CV i dokazi’

Bukvić se nadao da će brzo naći posao u zemlji koja uči evropsku praksu.

„Više puta, nakon što sam aplicirao, nisam uglavnom dobijao nikakve odgovore. Ukoliko sam dobijao, onda su bili meni skroz nelogični, tipa nismo mogli da uzmemo vašu kandidaturu u razmatranje zato što niste potpisali CV ili nemate dokaze da poznajete strani jezik“, kazuje Bukvić.

Na jednom je razgovoru Bukvić dobio drukčiji odgovor.

„Nadređene osobe u pojedinim državnim institucijama su mi bukvalno rekle da za tu i tu poziciju na osnovu svih kvaliteta ili iskustava ne mogu da se zaposlim, jer ne odgovaram nacionalnom profilu ili jednostavno stranačkom“, ističe Bukvić.

Ustav Bosne i Hercegovine kaže da u državnim institucijama treba voditi računa o sastavu naroda u ovoj zemlji. Zbog toga je nacionalno nerijetko u Bosni i Hercegovini važnije od stručnog.

Sa takvim se primjerima često susreću u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koje bira sudije i tužioce na svim nivoima, kaže potpredsjednica Enisa Adrović.

„Dešava se, recimo, da kandidati koji su dobili najbolje ocjene 1 ili 1,5 ne budu imenovani, nego da budu imenovani neki kandidati koji su ocijenjeni sa ocjenom 2, 2,5 ili čak 3 upravo iz razloga da bi obezbijedili proporcionalnu nacionalnu zastupljenost“, kaže Adrović.

Druga posljedica su dugotrajni procesi odabira kandidata, što opet dovodi do neefikasnosti rada sudova.

„Imamo problem ako nemamo kandidata koji je nacionalnosti koja je neophodna, mi ponavljamo konkurs i onda procedura traje zaista nedopustivo dugo ali mi nemamo drugi način, nemamo drugu mogućnost. Tako se dešava da jedan te isti konkurs ponovi i do tri puta“, kaže Adrović.

U nevladinom sektoru kažu da je Daytonski Ustav doveo do ovakve situacije. Nacionalnost je postala presudna ne samo na političkim funkcijama, već i najsitnijim pozicijama javne uprave.

 „Zbog toga je BiH dijelom neuspješno društvo zato što na individualnom nivou ovom zemljom ne upravljaju najbolji, već najpodobiji i ti najpodobniji imaju jednu primarnu karakteristiku, a to je da zadovoljavaju entičku kvotu“, kazao je Adis Arapović, iz Centra civilnih inicijativa (CCI).

Van struke

Bukvić je odustao od pokušaja da se zaposli u institucijama BiH. i radi ono za šta se školovao. Našao je dobar posao van struke, ali se ponekad pita: „Zašto sam uopće studirao?“

Mladi poput Bukvića zbog ovakvih primjera sve češće svoju budućnost zamišljaju van granica svoje zemlje, izvijestila je reporterka Al Jazeere Adisa Ruždić.

“Nadu im ne daju ni političari koji su nedavno poslali još jednu jasnu poruku. U njihovim su rukama i pozicije u većini državnih agencija”, kazala je ona.

Međutim, direktor Agencije za državnu službu BiH Neven Akšamija kazao je za Al Jazeeru kako najave vladajućih političkih stranaka da će čelnici određenih agencija biti pripadnici njihovih stranaka, “nemaju značaja”.

„Ko bude najbolje ocijenjen, bit će na listi“, kazao je on.

Akšamija je rekao da za većinu pozicija u državnoj službi najuspješniji kandidat „mora i bude postavljen od strane agencije“.

„ Mjesto ne smije biti rezervisano“, kazao je on.

Akšamija je rekao da se u Agenciji konkursi ne poništavaju kako bi se zaposlili pripadnici određene nacionalniosti.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike Balkan
POPULARNO