Islamskoj zajednici BiH uzeto 11.000 objekata
U vrijeme Socijalističke Jugoslavije, putem zakona o nacionalizaciji, veliki dio privatne imovine je nacionalizovan, uključujući i imovinu koja je pripadala vjerskim zajednicama.
Al Jazeera je istražila priču o oduzetoj imovini Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Mustafa Vatrenjak je potomak Murat-bega, kojeg je prije više od 500 godina, bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg zadužio da se brine o ogromnoj imovini, koju je ostavio za javnu upotrebu. Zadužio je i njegove potomke.
Međutim, Mustafa danas nadzire samo dio nekadašnje imovine – jer je većinu oduzela Socijalistička Jugoslavija.
Nacionalizovani prostori
”Prvo je izgrađena džamija i oko 200 poslovnih prostora… Izgrađen je Bezistan, Tašli han, Morića han, znači cijela okolina oko Gazi Husrev-begove džamije, praktično su nacionalizovani poslovni prostori Gazi husrev-begovog vakufa“, kazuje Vatrenjak.
Ali Gazi Husrev-begov vakuf, odnosno zadužbina, samo je jedan od brojnih vakufa oduzetih nacionalizacijom.
Islamska zajednica procjenjuje da je zbog nacionalizacije i konfiskacije izgubila više od 11.000 objekta, što je u zgradama i zemljištu više od 30 miliona kvadratnih metara, a što se procjenjuje na 372.000.000 eura, kazao je reporrter Al Jazeere Harun Karčić.
Islamska zajednica dodaje da su zbog nedonošenja zakona o restituciji godišnje na gubitku više od 12 miliona eura.
Vjeruju da je oduzimanje njihove ekonomske samostalnosti bio upravo cilj socijalističke vlasti.
”Komunisti su donijeli veliki broj zakona, ili set zakona, kojima su htjeli da razvlaste Islamsku zajednicu, ne samo Islamsku zajednicu nego i druge vjerske zajednice, ali su htjeli ekonomski oslabiti Islamsku zajednicu pa su pri tom donijeli najmanje 15 različitih zakona“, rekao je Senajid Zajimović, direktor Vakufske direkcije.
Opstrukcije parlamentaraca
Pokušaja u donošenju zakona o restituciji je bilo, ali bivši predsjednik Državne komisije za restituciju tvrdi da je zakon naišao na opstrukciju pojedinih parlamentaraca.
“Zakon je upućen u parlament 2007. godine. On je prošao Predstavnički dom. Kad je došao na Dom naroda, onda su predstavnici Republike Srpske rekli: ‘Mi za ovaj zakon nećemo glasati”, izjavio je Mustafa Begić, bivši predsjednik Komisije za restituciju.
Donošenje zakona o restituciji jedan je od uslova za ulazak u Evropsku uniju. Slovenija, Srbija, Hrvatska, i Makedonija – već ga imaju, dok je u BiH napredak spor ali će se morati riješiti.
Izvor: Al Jazeera