Medački Džep: AI za istragu visokih oficira

Hapšenje  petorice osumnjičene za ratni zločin počinjen 1993. protiv civila i ratnih zarobljenika u Medačkome Džepu korak je u pravome smjeru kad je u pitanju istraga svih ratnih zločina, ali nužno je istražiti i komandnu odgovornost visokorangiranih hrvatskih oficira u toj operaciji, objavio je Amensty International.

“Iako su ta hapšenja važan korak prema ostvarivanju pravde za žrtve rata 1991. – 1995., nijedan od uhapšenih 1. marta 2012. nije bio visoki vojni oficir”, kaže Nicola Duckworth, direktorica programa Amnestyja za Europu i srednju Aziju.

“U javnosti je dovoljno podataka da se sada otvori istraga”, piše Duckworth.

Paralelni lanac

Tokom vojne operacije u Medačkome Džepu u septembru 1993. hrvatske vojne i policijske snage napale su veći broj srpskih sela, piše u izvještaju AIi dodaje da je po procjenama UN-a ubijeno više od stotinu hrvatskih Srba a mnogo je osoba mučeno i silovano.

Prema hrvatskim podacima na području Medačkoga džepa su od 9. do 17. septembra 1993., kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-ovim “mirovnjacima”, ubijena 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika, a uništeno je 300 građevina.

Tom su operacijom zapovijedali tadašnji načelnik glavnog stožera Oružanih snaga Hrvatske Janko Bobetko, koji je umro krajem aprila 2003., te general Davor Domazet-Lošo, kaže se u izvještaju AI.

“Hrvatske vlasti dosad nisu istražile navode o komandnoj odgovornosti zapovjednika te vojne operacije (…) Janka Bobetka koji je tada bio načelnik glavnoga stožera i generala Davora Domazeta Loše”.

Godine 2008. zagrebački županijski sud vodio je procese protiv generala Rahima Ademija i generala Mirka Norca, a u vezi sa zločinima koji su po međunarodnome pravu počinjeni u operaciji u Medačkome Džepu, a ta su dvojica generala optužena za komandnu odgovornost u toj operaciji, kaže se u izvještaju.

Tokom postupka ustanovljeno je da je u toj operaciji postojao usporedni zapovjedni lanac, a u presudi je sud zaključio da je vrhovno zapovjedništvo operacijom imao general Bobetko koji je imenovao Domazeta-Lošu svojim izaslanikom na terenu, dodaje se u izvještaju AI.

Kao posljedica toga, kaže se, zapovjedna odgovornost Rahima Ademija, službenoga zapovjednika te operacije na terenu, bila je znatno smanjena ulogom Domazeta-Loše. Sud je ustanovio da je Lošo bio zapovjednik te operacije.

Na temelju te procjene sudsko je vijeće oslobodilo Rahima Ademija i zapovjednu odgovornost za operaciju pripisalo Davoru Domazetu-Loši na terenu, te generalu Janku Bobetku kao vrhovnome zapovjedniku.

“Unatoč tomu, državni odvjetnik još nije otvorio istragu o zapovjednoj odgovornosti Davora Domazeta-Loše za te zločine”, kaže se u izvještaju.

Obaveza vlasti

“Niko ne bi smio biti iznad zakona. Hrvatske vlasti imaju obavezu u skladu s međunarodnim pravom da istraže, a nađe li se dovoljno dokaza, i da procesuiraju slučajeve ratnih zločina koje su navodno počinili visoki vojni i politički dužnosnici u Hrvatskoj”, rekla je Nicola Duckworth.

“General Davor Domazet-Lošo ne bi smio biti iznimka. Vlasti su u zadnjih godinu dana poduzele neke mjere radi djelotvornije borbe protiv nekažnjivosti za ratne zločine. Sad je vrijeme da poduzmu idući korak i u potpunosti ih primijene, profesionalno i pravodobno”.

Zbog sumnje da su počinili te ratne zločine u četvrtak su uhapšena petorica bivših pripadnika 9. gardijske brigade Vukova, a nakon saslušanja u petak zagrebačko tužiteljstvo na slobodu je pustilo njih trojicu.

 Izvor: Agencije