Turska – ekonomska spona Istoka i Zapada

Osamnesta ekonomija svijeta Turska, koju ponekad nazivaju i evropskom Kinom, predstavlja ekonomsku i političku sponu Istoka i Zapada.

Turska je prije dvije sedmice promovirala simbol svoje monete lire, koji podsjeća na sidro, znak uspjeha i napretka, što je i odlika njene ekonomije u proteklih dest godina, prokomentarali su francuski elektronski mediji.

Privredni rast Turske u 2011. godini iznosio je osam posto, dok ta cifra za Evropsku uniju (EU) nije prešla 1,5 posto.

Turski javni dug iznosio je u prošloj godini 39,8 posto BDP-a, dok je on za EU dostigao vrijednost od 82,2 posto.

Bruto društveni proizvod (BDP) 18. ekonomske sile u svijetu po glavi stanovnika porastao je sa 8.255 dolara, koliko je iznosio u 2003. godini, na 13.577 dolara.

Stopa nezaposlenosti u ovoj zemlji prošle godine kretala se oko 9,8 posto, odnosno dva posto manje nego prethodne godine.

Njen javni dug iznosio je u prošloj godini 39,8 posto BDP-a, dok je on za EU dostigao vrijednost od 82,2 posto.

Trgovinski ‘bum’ s Irakom

Za razliku od Kine i Južne Koreje, Turska nije bila u tolikoj mjeri pogođena američkom krizom, ali posljedice dužničke krize u zoni eura imat će daleko veći utjecaj.

“Turska je brod koji se kreće u punoj brzini i potrebno je mnogo vremena da bi se on zaustavio”, tvrde, međutim, francuski ekonomski analitičari.

Ankara je prije deset godina 14 posto izvoza ostvarivala u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, a danas je on povećan na 20 posto.

Gubitak izvoznog tržišta u Libiji i Siriji Turska je nadoknadila preusmjerenjem na druge distanacije, kao što su Tunis i Egipat.

Obim robne razmjene sa Saudijskom Arabijom je obećavajući, mada pravi trgovinski “bum” predstavlja susjedni Irak, čije su narudžbine od Turske u prošloj godini povećane 38 posto.

Ipak, ova nova tržišta se ne mogu ni po veličini, ni po finansijskim kapacitetima mjeriti s evropskim, jer je potrebno još mnogo vremena da bi se izbrisale posljedice “Arapskog proljeća”.

Turska je u prošloj godini u EU ostvarila 46 posto ukupnog izvoza.

Smanjeni obim izvoza zabilježen je s Portugalom i Slovačkom.

Orijentiranost ka Evropi

U prezaduženu Grčku, uprkos svemu, izvezeno je sedam posto više robe, a u Italiju čak 21 posto.

Prema predviđanjima, izvoz Turske u EU u 2012. godini bit će smanjen, s obzirom da je prognoza privrednog rasta dvadesetsedmorice ravna nuli.

Uprkos krizi, turska roba srednjeg kvaliteta dobro se prodaje na evropskom tržistu, posebno električni uređaji za domaćinstvo ili televizori marke Beko.

Evropske investicije u Turskoj predstavljaju 75 posto stranih investicija, a SAD-a i zemalja Zaljeva po 6,1 posto.

Turska privreda ima jako utočište i na domaćem tržištu velikog kapaciteta od 74,7 miliona stanovnika, ali ono što se svakako mora promijeniti je nedovoljno povjerenje domaćih investitora i samih građana, koji nerado ulažu svoju ušteđevinu u domaće banke.

Evropske investicije u ovu zemlju predstavljaju 75 posto stranih investicija, a SAD-a i zemalja Zaljeva po 6,1 posto.

Turska orijentiranost ka Evropi, bar kad je u pitanju ekonomija, je očigledna, što Starom kontinentu svako može samo ići u prilog, zaključili su francuski mediji.

Izvor: Agencije