EU bh.liderima: Potrebni opipljivi rezultati

Bez obzira na složenu strukturu, Bosna i Hercegovina bi mogla postati punopravna članica Evropske unije, poručili su iz Delegacije EU u BiH.

Da li će se to dogoditi zavisi prije svega od unutrašnjeg političkog dogovora i spremnosti na provođenje reformi.

Političarima iz državnog parlamenta, te entitetskih, kao Brčko distrikta – sa sastanka u Sarajevu je poručeno da njihovo djelovanje može značiti napredak ili blokadu ka integraciji u EU.

Nakon što je Bosni i Hercegovini 2005., poslije odlučujućeg koraka u okviru reforme odbrane, otvoren put za članstvo u Partnerstvu za mir, sva su nastojanja usmjerena u pravcu približavanja Evropskoj uniji.

Uz konsenzus bosanskohercegovačkih političkih snaga, 25.01.2006. sa EU su počeli pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

Intenzivirano prisustvo

Time je – nakon zelenog svjetla kojeg su na samitu u Solunu 2003. da li šefovi država i vlada EU – i službeno otpočeo proces integracije.

„Evropska Unija je intenzivirala svoje prisustvo u Bosni i Hercegovini, s ciljem kako bi pomogla ovoj zemlji da suštinski napreduje ka EU”, kaže novinar Al Jazeere Sanel Kajan.

Specijalni predstavnik EU naglašava da su usvajanje zakona o sistemu državne pomoći i popisu stanovništvu dobri koraci u pravcu ispunjavanja obaveza BiH za ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali da je za njegovu pravosnažnost potrebno uložiti kredibilna nastojanja za izvršenje presude u predmetu “Sejdić-Finci”.

Peter Sorensen, šef delegacije EU u BiH kaže:

„Većina građana BiH želi da vidi ovu zemlju u EU. Upravo tamo žele vidjeti budućnost svoje djece. Vaš glas ZA ili PROTIV može značiti napredak ili blokadu na evropskom putu. Bt iću jasan: sastanci političkih lidera koji ne donesu opipljive rezultate ne mogu se smatrati kredibilnim nastojanjima”. 

Šefica Odjela za BiH u Direkciji za proširenje EU Europske komisije Paola Pampaloni ističe da brojne obaveze još stoje pred BiH na putu ka EU.

Tri stupa

„Prvi stup ka napretku Bosne i Hercegovine ka EU odnosi se na brzinu realizacije pitanja iz okvira Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Drugi stup je napredak u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. Konkretno sve ono što je urađeno u kontekstu ukidanja viznog režima. Treći stup su politička pitanja koja se dotiču osnovnih evropskih tokova”, kaže Pampaloni.

EU očekuje i  formiranje potpuno funkcionalnog Vijeća za državnu pomoć, usvajanje sveobuhvatne energetske strategije, primjenu principa zajednice u cijeloj državi na javna preduzeća, napredak u izgradnji koridora 5-C, pojačanje koordinacijskih mehanizama i razmjene podataka između Agencije za statistiku BiH i zavoda za statistiku, te poduzimanje kredibilnih koraka za uspostavu agencije za zaštitu životne sredine u BiH.

Izvor: Al Jazeera