Osam godina nakon nasilja na Kosovu

Osam godina nakon nasilja na Kosovu, u kojem je poginulo 19 ljudi, oko 900 povrijeđeno, a oko 5.000 Srba i drugih nealbanaca protjerano iz svojih domova, neki su se vratili u svoje obnovljene kuće.

Osam godina kasnije presude optuženima za nasilje na Kosovu već postoje, no srbijanski zvaničnici traže da se pronađu i nalogodavci.

U Srbiji se pravosuđe pozabavilo onima koji su, kao odgovor na nerede, palili džamije u Nišu i Beogradu, izvještava reporterka Al Jazeere Ivana Momčilović-Odobašić.

Bojan Milić sada ponovo živi u Čaglavici.

Poslije progona, vratio se u rodno mjesto i obnovio kuću, dijelom svojim novcem, dijelom sredstvima koja mu je dala kosovska Vlada.

I dalje se sjeća 17. marta.

“Oko podneva krenulo su oni i počeli da pale, da osvajaju kuću po kuću, da pljačkaju. To je naša imovina, koju smo stvarali, a sve je to nestalo za nekoliko sati. To su bili najgori trenuci za mene i moju porodicu”, kaže Milić.

Etnički motivirano nasilje

U najvećim etnički motiviranim sukobima na Kosovu od dolaska međunarodnih snaga protjerano je oko 5.000 Srba i drugih nealbanaca, uništene su 34 pravoslavne crkve.

Neki slučajevi koje je Eulexa preuzeo od Unmika su procesuirani.

Glasnogovornica Eulexa Irina Gudeljević kaže da je u ukupno šest slučajeva za ubistvo policajca osuđeno 12 ljudi na uslovne i na kazne do 30 godina zatvora.

Prema izvještaju međunarodne misije na Kosovu, povod za nasilje bila je kampanja albanskih medija kako su Srbi pustili pse na trojicu albanskih dječaka, koji su se potom utopili u rijeci Ibar.

Misija Ujedinjenih naroda (UN) je kasnije saopćila da su albanske optužbe lažne, da je “etnički motivirano nasilje” nad Srbima “planirano i dobro orkestrirano”.

Ipak, pojedini analitičari na Kosovu smatraju da je pominjanje ovih događaja i njihovo obilježavanje samo način da srbijanski zvaničnici skupljaju političke poene.

Analitičar sa Kosova Vyrtyt Gacaferri kaže da je za dva dana na Kosovu etnički očišćeno šest gradova i devet sela.

Napad na džamije

Manje grupe Srba bježale su u baze Kfora, a ostali u bezbjednije srpske sredine.

Nasilje na Kosovu prelilo se na Beograd.

Poslije prvih vijesti o napadima na Srbe i njihovu imovinu, meta huligana bile su strane ambasade, ali i džamije.

Gorjela je beogradska džamija.

Demonstranti su probili policijski kordon i provalili u dvorište.

U neredima je do temelja izgorjela i biblioteka sa više od 7.000 knjiga.

Muhamed ef. Jusufspahić, muftija beogradski, kaže: “Osećao sam se izdato, to su neki ljudi koje sam i prepoznao i na koje sam ukazao.”

Glavni krivci nisu osuđeni

Vlasti u Srbiji nisu pravovremeno reagirale na paljenje džamija u Beogradu i Nišu.

Posljednjih godina otkriva se da tadašnji ministar policije iz redova Demokratske stranke Srbije (DSS) nije dozvolio upotrebu sile nad huliganima.

Sudski proces za beogradske džamije još traje, a okončano je suđenje za paljenje džamije u Nišu.

Jedna osoba je osuđena na pet mjeseci zatvora, sedam na po tri mjeseca, a dvije osobe su oslobođene.

Državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović osuđuje i nerede na Kosovu, i u Beogradu.

Kaže da je proces za beogradske nemire u toku, a da u Prištini treba proceusirati nalogodavce.

“Osam godina kasnije samo 16 osoba je osuđeno, a glavni krivci nisu osuđeni. Oni su inspiratori i ideolozi nasilja koje bilo politički motivisano”, rekao je on.

Ivanović kaže da snage Kfora nisu uspjele zaštititi Srbe i da su ubijeni Albanci stradali u sukobima s policijom.

Izvor: Al Jazeera