Pod zapljenom svaki četvrti Hrvat

Prošle je godine svakom četvrtom Hrvatu, zbog zapljena, bio blokiran bankovni račun. Banke, državna preduzeća i ostale velike institucije dug mogu naplatiti na vrlo jednostavan, brz i efikasan način – samo im sjednu na račun.

Odlazak u banku, Augustu Galoviću iz Zagreba donio je neugodno iznenađenje. Platu na računu zbog zapljene nije uspio podići.

“Za dodatna objašnjenja, upućen je na financijsku agenciju”, izvještava Ivan Čorkalo, dopisnik Al Jazeere iz Zagreba.

Galović je doznao da mu je zbog 500 eura duga za stanarsku kiriju, grad kao vlasnik zgrade, zapljenom blokirao račun. Međutim, o tome ga napismeno niko nije obavijestio.

Sada je u finansijskoj agenciji morao otvoriti podračun, na koji će primiti zakonski zajamčenu trećinu primanja, nad kojom se zapljena ne može provesti. I tako sve dok ne otplati dug.

“Blesavo se osjećam, ljuto, blesavo. Najrađe bi nekoga u tom momentu ubil, ali to je ljudski, tak ljudi reagiraju”, kaže August Galović. 

‘Učinkovit način naplate’

U sličnoj se situaciji prošle godine našao gotovo svaki četvrti hrvatski građanin.

“Takav se način naplate pokazao učinkovit, napravili smo više od milijun i sto tisuća ovrha”, kaže Dragan Čović iz finansijske agencije Fina. 

Građanima, međutim, ovaj princip zadaje velike glavobolje, a primjedbe su brojne.

Mnogi se žale da nisu ni primili obavijest o zapljeni, a da bi doznali ko je blokirao račun, moraju platiti osam eura naknade. Neki pak tvrde da Fina i mjesec od blokade ne podmiruje dugovanje. No, u Fini to odbacuju.

“Ukoliko ovršenik ima dovoljan iznos za pokriće, odmah ga proslijedimo ovrhovoditelju, a ukoliko ga nema, onda blokiramo do trenutka dok ne plati sredstva”, kaže Čović. 

“Iako je zakon o ovrhama prepun manjkavosti i često ide na štetu običnim građanima, vlada ga nema namjeru mijenjati”, kaže Čorkalo. 

Sandra Artuković, zamjenica ministra pravosuđa o ovome kaže:

“Zaštita prava vjerovnika je nešto što treba dovesti u prednji plan i to bi trebalo dovesti ekonomski sustav u disciplinu i smanjiti rokove plaćanje.”

No, u zaštiti kreditora ipak se odustalo od uvođenja javnih ovršitelja, koji su građanima trebali ulaziti u domove i plijeniti imovinu.

Izvor: Al Jazeera