EP: Samo funkcionalna BiH je kandidat za EU

Evropski parlament (EP) je u srijedu velikom većinom glasova prihvatio rezoluciju o Bosni i Hercegovini, u kojoj je istaknuo da je za podnošenje zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji (EU) potrebno imati funkcionalnu državu i vladu.

Odrediti datum za Makedoniju

Zastupnici EP-a zatražili su da se napokon odredi datum za početak pregovora s Makedonijom, koja kandidatski status ima još od decembra 2005. godine, ali zbog spora s Grčkom oko imena zemlje još nije otvorila pregovore.

U rezoluciji o napretku Makedonije zastupnici su izrazili žaljenje zbog grčke blokade.

Parlamentarni izvijestitelj za Makedoniju Richard Howitt izjavio je da nemogućnost konsenzusa među zemljama članicama izaziva “legitimnu frustraciju i nezadovoljstvo”.

“To je zemlja koja pripada Evropi i pristupni pregovori moraju početi bez odgode”, rekao je on.

EP također izražava nezadovoljstvo zbog korupcije, temeljnih prava, koncetracije vlasništva u medijima te traži da se učini više u borbi protiv segragacije djece u obrazovnom sistemu iz različitih etničkih skupina.

Fuele je izjavio da je posredovanje EU između Grčke i Makedonije u vezi s imenom moguće samo ako to izričito zatraže obje zemlje.

Za rezoluciju je na plenarnoj sjednici u Strazburu glasalo 557 zastupnika, protiv ih je bilo 40, a 37 suzdržanih.

U rezoluciji je pozdravljeno i formiranje vlade (Vijeće ministara) na državnom nivou i izražena nada da će taj korak potaknuti nužne ustavne i druge reforme.

“Uspješno formiranje vlade i dogovor o reformskom programu znak su nade za normalnost i stabilnost. Nova vlada sada treba pokazati da se može nositi s problemima. Ključ za približavanje BiH Evropi leži u Sarajevu, ali je potrebna puna podrška svih entiteta”, izjavila je parlamentarna izvijestiteljica za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack.

Za rezoluciju je glasalo 557 zastupnika, protiv ih je bilo 40, a 37 suzdržanih.

EP je također pozvao da se razmotri mogućnost da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, nakon što je EU toj zemlji pojačala svoje prisustvo.

“Međunarodna zajednica mora pokazati povjerenje u buduću Bosnu i Hercegovinu postupnim prepuštanjem svojih ovlasti novoj vladi u Sarajevu. Potreban nam je plan s detaljnim koracima koji bi omogućio vlastima u Bosni i Hercegovini da korak po korak preuzmu više ovlasti”, rekla je Doris Pack.

Ključna 2012. godina

Evropski komesar za proširenje Stefan Fuele izjavio je da će 2012. godina biti “ključna “za napredak Bosne i Hercegovine prema EU.

“EU mora vidjeti uvjerljive napore zemlje kako bi se ostvario napredak u evropskoj agendi, počevši s ustavnim reformama”, dodao je on.

U rezoluciji se traži provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, u kojoj je zaključena da Bosna i Hercegovina treba promijeniti Ustav kako bi se omogućilo pripadnicima manjina, osobama koje ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, da budu birani na najviše funkcije, što sadašnje odredbe ne omogućavaju.

Danski ministar za evropske poslove Nicolai Wammen kazao je u raspravi da je Bosna i Hercegovina prošle godine postigla ograničen napredak.

“Nakon godine stagnacije, sada postoji obnovljeni poticaj prema evropskoj agendi. Novi premijer stavio je evropske integracije među najviše prioritete”, rekao je on.

EP je pozvao vlasti u Bosni i Hercegovini da se “bore protiv ekstremizma, vjerske mržnje i nasilja u tijesnoj saradnji s međunarodnom zajednicom”.

Bez spominjanja vehabija

Također se poziva na “svijest, istragu i eliminaciju ekstremističkih prijetnji svih vrsta u cijeloj regiji zapadnog Balkana”.

U konačno izglasanom tekstu izbačeno je spominjanje vehabija, što je u vrijeme rasprava na Vanjskopolitičkom odboru EP-a izazvalo žustre reakcije u Bosni i Hercegovini.

EP poziva na ‘svijest, istragu i eliminaciju ekstremističkih prijetnji svih vrsta u cijeloj regiji zapadnog Balkana’.

Poziv Islamskoj zajednici (IZ) u Bosni i Hercegovini da se “jasno negativno izrazi o porastu vehabizma” izazvao je veliku pažnju.
U Sarajevu je zbog toga Doris Pack bila žestoko kritizirana, dok je to u Banjoj Luci naišlo na odobravanje.

Krajem februara je na Vanjskopolitičkom odboru EP-a prihvaćen je kompromisni amandman, u kojem su vlasti Bosne i Hercegovine pozvane “da se bore protiv ekstremizma, vjerske mržnje i nasilja, u tijesnoj saradnji s međunarodnom zajednicom; izražava zabrinutost zbog ekstremizma vehabija, zajedno sa svim drugim ekstremističkim tendencijama na zapadnom Balkanu”.

Izvor: Agencije