Hiljade žrtava rata u potrazi za pravdom
U protekle dvije godine, oko 4.000 žrtava rata podnijelo je tužbe za materijalnu i nematerijalnu ratnu štetu protiv bh. entiteta Republika Srpska, a podnesene su i brojne tužbe protiv Federacije Bosne i Hercegovine.
Vrijednost tužbenih zahtjeva protiv RS-a veća je od 300 miliona eura, ali u Pravobranilaštvu ovog bh. entiteta vjeruju da će svi biti odbijeni.
Kako je za Al Jazeeru kazala glasnogovornica Pravobranilaštva RS Marija Pajdić, RS ima donesen zakon o javnom dugu gdje je za isplatu materijalne i nematerijalne štete predviđeno izdavanje obveznica, s rokom dospijeća od 13 godina.
„Nema bojazni za funkcionisanje vlasti u RS“, kazala je ona.
Pojedinačne tužbe protiv FBiH
Podnesene su i mnoge tužbe protiv Federacije BiH, ali kako je izvijestila reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović, jedinstvena baza tužbi podnesenih protiv Federacije ne postoji, nego je riječ o pojedinačnim tužbama.
Fatima Popovac, članica Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, tužila je RS zbog pogibije sina Adnana ratne 1994. godine.
To je učinila zajedno s Unijom civilnih žrtava rata prije nego što je Udruženje također podnijelo tužbu protiv RS-a.
“Da mi neko kaže da je neko optužen, da je kriv za ubistvo mog i ostale djece, čini mi se da bi mi lakše bilo. Ali ja nekako mislim da nikakve pare zamijeniti mog Adu ne mogu“, kazala je Popovac za Al Jazeeru.
Maličbegović je kazala da su, osim roditelja ubijene djece Sarajeva i Unije, RS zbog materijalne i nematerijalne ratne štete tužili bivši logoraši, porodice čiji su srodnici ubijeni, te građani koji su ostali bez imovine
Pitanje državnog fonda
„Prava civilnih žrtava rata sada su teško i sporo ostvariva, a u različitim zakonima iz ove oblasti, postoje i diskriminatorske odredbe koje im onemogućavaju priznavanje statusa žrtve“, rekla je Maličbegović.
U instituciji ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine kažu da ne postoji mehanizam kojim bi se vlast zaštitila od izvršenja obaveza.
Odgađanje je moguće, ali poteže pitanje efikasnosti.
Institucije vlasti moraju preuzeti odgovornost zato što su pojedinci u njihovo ime kršili ljudska prava, i zato što nisu poduzele ništa da to spriječe.
Kako je pojasnila Jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava BiH, radi se o dvije sasvim odvojene stvari.
„Jedno je pitanje obeštećenja za ono što se desilo i drugo, pitanje reparacije prava. I logično bi bilo da se ovo pitanje riješi na jedinstven način i da se uspostavi fond za žrtve na nivou države, kako propisuje i Evropska konvencija, i što je mehanizam provjeren u mnogim državama”, kazala je Džumhur.
Izvor: Al Jazeera