Brisel predložio prioritete za BiH
Nakon prošlogodišnjeg odgađanja pripreme, razmatranja i usvajanja rezolucije, Vanjskopolitički komitet Evropskog parlamenta u Briselu, odnosno izvjestiteljica za Bosnu i Hercegovinu Doris Pack, konačno prvi put predstavlja svojim kolegama prijedlog rezolucije o izvještaju o napretku BiH za 2011.
„Tekst rezolucije zapravo je tek nacrt o kojem treba raspravljati, na to će vanjskopolitički parlamentarci staviti amandmane, a oni će vjerojatno donekle promijeniti tekst rezolucije o kojoj će na kraju glasovati parlament“, rekla je novinarka Al Jazeere Katarina Drlja, koja izvještava iz Brisela.
‘Poruka ohrabrenja’
Šef misije BiH pri Evropskoj uniji Osman Topčagić predviđa da bi se to moglo dogoditi na plenarnoj sjednici u aprilu ove godine.
„Mislim da je poruka ovog teksta, ali i poruka koju čujem od drugih sugovornika iz drugih institucija EU u Briselu, ipak poruka ohrabrenja i određene doze optimizma da BiH može i treba da zauzme svoje mjesto zajedno s drugim državama u regiji u procesu evropskih integracija“, rekao je Topčagić.
Prijedlog rezolucije već u svojoj prvoj tački, od njih 37, pozdravlja oblikovanje nove vlade, te ističe i neke druge pomake. Poziva se međunarodna zajednica da prouči je li potrebno ukinuti Ured visokog predstavnika, ali najviše pažnje daje političkim kriterijima.
Tu je pitanje poštivanja Evropskog suda za ljudska prava, pitanje nezavisnog, nepristranog i produktivnog pravosuđa, borba protiv korupcije i politički pritisak na medije. Kada je u pitanju rješavanje ratnih zločina, Brisel poziva na veći kapacitet tužilaštva te na provođenje povratka izbjeglica.
“Trebali bismo obratiti pažnju i na to da bi između dva entiteta zaista trebalo postojati unutarnje tržište. U Evropskoj uniji imamo unutrašnje tržište među narodima, a u Bosni i Hercegovini je tržište jako podijeljeno i to nije dobro za investicije”, rekla je Pack.
Prioriteti za BiH
Drugi niz zadataka koje Brisel stavlja pred BiH, ukoliko želi na put prema evropskoj porodici, odnosi se na nediskriminatoran obrazovni sistem, koji ne razlikuje djecu prema njihovoj etničkoj pripadnosti, te na ekonomiju i regionalne odnose.
“To je jedan od kriterija koje evropske institucije jako visoko cijene i to je jedan od načina kako zaraditi dodatne pozitivne bodove”, rekao je Eduard Kukan, predsjednik Delegacije za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom.
Svrha ovakvih rezolucija je da postave prioritete drugima, a ovaj put konkretno Bosni i Hercegovini.
„A Europski parlament poziva bh. institucije da što prije usklade i veterinarske i fitosanitarne zakone te zakone o sigurnosti hrane. Osim toga, prema ovom se tekstu mora poboljšati i izgraditi i sva potrebna infrastruktura na brojnim graničnim prijelazima s Hrvatskom kako bi kontrola bila sukladna standardima Europske unije“, rekla je naša novinarka.
Izvor: Al Jazeera