Protesti u Zagrebu za slobodu interneta
U nekoliko hrvatskih gradova na stotine ljudi demonstriralo je protiv kontroverznog zakona o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu, poznatijem kao ACTA.
Demonstranti su od vlade tražili da ne potpiše taj međunarodni ugovor, jer smatraju da će se njime ograničiti slobode na internetu.
U Zagrebu, mnogi demonstranti nosili su maske hakerske grupe Anonymous.
Kako je iz Zagreba izvijestila reporterka Al Jazeere Ivana Brkić, hrvatska vlada sporazum još nije razmatrala, dok ga hrvatski predsjednik podržava.
„Predsjednik Ivo Josipović, inače skladatelj i suosnivač službe za zaštitu autorskih prava, jedini je zasad hrvatski političar, koji je podupro ugovor. On smatra da se treba suprostaviti krađi autorskih prava, koju je usporedio s krađom u samoposluzi”, kazala je Brkić.
Onemogućiti piratstvo
U međuvremenu je Josipović stav ublažio, napisavši na Facebook profilu da se piratstvo, posebno ono u komercijalne svrhe mora onemogućiti.
Status je izazvao brojne polemike i negativne komentare, dok je službena stranica Ureda predsjednika u subotu ponovno bila hakirana.
Pretpostavlja se da je za to odgovorna skupina Anonymous.
Protivnici ACTA-e smatraju da će se tim ugovorom, ali i američkim zakonima PIPA-om i SOPA-om, koji govore o sprečavanju internetskog piratstva, ugrožiti sloboda na internetu.
Bloger Marko Rakar kazao je za Al Jazeeru da se zalaže za zaštitu autorskih prava, ali mu je problematičan način.
„Može se dogoditi zbog toga što je jedan dio ljudi podijelio ili linkao neki proizvod da ta stranica bude suspendirana ili trajno ugašena. U tim okolnostima ostatak korisnika koji se inače služe tom stranicom će biti zakinuti za te usluge“, rekao je on.
Nužne promjene
Hrvatski glazbenici tvrde da su im prava i napredak na internetu ugroženi, jer rijetki žive dobro od prodaje albuma i koncerata.
Glasnogovornik Instituta hrvatske glazbe Milan Majerović Stilinović, kazao je da ne daje bianco potporu ACTA-i, ali i naglašava da su promjene nužne.
„Institut glazbenika i ostalih kreativaca je jako zainteresiran za široku javnu raspravu, jer su prava glazbenika jedina prava koja su ugrožena na internetu, pravo vlasništva je jedino ugroženo“, kazao je on.
Evropska komisija tvrdi da ugovor osigurava razmjenu nepiratskih materijala i informacija na internetu, te da ne cenzurira i ne gasi određene sadržaje. Međutim, saglasnosti oko ACTA-e u Evropskoj uniji nema.
Demonstracije protiv ACTA-e u subotu su također održane i u Sjedinjenim američkim državama, Kanadi i Australiji.
Sporazum ACTA u Tokiju su 26. januara potpisale 22 zemlje EU, SAD, Kanada, Australija, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja.
Njemačka je u odlučila odgoditi potpisivanje, nakon što je ministarstvo pravosuđa izrazilo zabrinutost u vezi sa sadržajem sporazuma.
Ratifikaciju sporazuma odgodila je i Latvija, a ranije su to učinile Poljska, Češka i Slovačka.
Izvor: Al Jazeera