Slovenski scenarij se može raširiti Balkanom
Val protesta zbog nezadovoljstva socijalnim, ekonomskim i političkim stanjem koji je posljednjih sedmica zahvatio Sloveniju, podgrijao je priče o mogućem bankrotu ove države, piše agencija Anadolija.
Protesti zbog najavljenih budžetskih rezova i reformi koje Vlada Slovenije mora provesti kako bi izbjegla bankrot doveli su do nasilja na ulicama te zemlje, a mnogi se pitaju da li će se u Sloveniji ponoviti “grčki scenarij”.
Ozbiljne teškoće
Lars Christensen, svjetski poznati ekonomist, još ranije je Sloveniji prognozirao ozbiljne finansijske teškoće. Također, još u julu ove godine Radivoj Pregelj, analitičar Abanke Vipa, inače treće po veličini slovenske banke, upozorio je da bi Sloveniji do kraja godine moglo zatrebati između tri i tri i po milijarde eura za dokapitalizaciju banaka.
I slovenski premijer Janez Janša upozorio je na to da Slovenija može ići prema “grčkom” scenariju” ako se nastave ulični protesti s elementima nasilja. Tvrdio je da je Slovenija zbog krize već “natopljena benzinom”, koji lako može zapaliti “svaka šibica”.
Janša tvrdi da su protesti koji se najavljuju širom te države usmjereni na destabilizaciju njegove Vlade, da se “koordiniraju” i da nisu bez političke pozadine.
“Pokušava se stvoriti atmosfera u kojoj bi se destabiliziralo koaliciju i Vladu, te tako postiglo ono što se nije moglo postići izborima”, rekao je Janša u razgovoru za katolički radio Ognjište.
Janša je dodao da nije slučajno što su novi veliki protesti u više gradova najavljeni za 21. decembar, kada štrajkove planiraju i sindikati zaposlenih u obrazovanju (SVIZ), nezadovoljni predlogom budžeta za narednu godinu kojim je predviđeno smanjenje sredstava za obrazovne ustanove i smanjenje plata za cijeli javni sektor, prenosi agencija Tanjug.
Naredni izbori
“Očito je da se datumi protesta koordiniraju, da to ima svoju pozadinu”, rekao je Janša, dodavši da se njima željelo pomoći odlazećem predsjedniku Danilu Turku, ali da je uvjerljiva pobjeda Boruta Pahora, koji se zauzima za politički dijalog, dokazala da su birači protiv eskalacije nasilja na ulicama.
Slovenski premijer je rekao da je telefonom razgovarao sa mariborskim gradonačelnikom Francom Kanglerom, koji će vjerovatno podnijeti ostavku kako bi se spriječila eskalacija nasilja, ali da sam nije uvjeren da je Kangler kriv za sve ono što mu se stavlja na teret.
Janša je rekao da ne bi imao ništa protiv prijevremenih izbora na proljeće naredne godine, ako stranke pristanu na neke ustavne promjene i promjenu izbornog zakona, te lakši način imenovanja vlade nakon izbora, ako bi to bila “žrtva” za pristanak opozicije na Vladine mjere finansijske stabilizacije i strukturne reforme, ali da potpuno isključuje mogućnost formiranja tehničke vlade koja bi Sloveniju vodila do sljedećih izbora.
Anketa koju je u septembru objavilo ljubljansko Delo pokazala je da Slovenci ne isključuju mogućnost da bi njihova država mogla bankrotirati, no tijesna većina smatra da će se iz sadašnjih finansijskih teškoća izvući vlastitim snagama i bez međunarodne pomoći.
No, neki ekonomski pokazatelji ne daju mjesto pretjeranom optimizmu.
Stopa nezaposlenosti u Sloveniji je u trećem kvartalu iznosila 9,2 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 8,2 posto. Tako se broj nezaposlenih u istom razdoblju popeo na 94.000, što je 11.000, odnosno skoro 14 posto više od prošle godine.
Manja je i štednja u bankama. Kako je ranije saopćio slovenski Zavod za statistiku, smanjuje se i iznos koji građani te zemlje mogu “staviti na stranu” svakog mejesca.
Slovenski političar i izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin kaže za Anadoliju da protesti na slovenskim ulicama imaju velikog potencijala, iako izgleda da su u velikoj disonanci s rezultatima proteklih izbora u toj zemlji.
Podsjeća da je u Mariboru protestiralo između 8.000 i 10.000 ljudi, što je za slovenske prilike ogroman broj.
Konkretne promjene
“Novi predsjednik Borut Pahor je prototip političara protiv kojeg ljudi protestiraju na ulicama. Slovenija je bila najrazvijenija u nekadašnjoj Jugoslaviji. Bila je u vrhu među zemljama koje su 2004. godine ušle u Evropsku uniju (EU). Sad je ta kriza toliko pogodila stanovništvo da je došlo do spoznaje da politička elita nije na nivou zadatka. Jednostavno, nije sposobna iskoristiti sve prednosti koje je Slovenija imala i zato se protestira protiv takve politike”, tvrdi Kacin.
Dodaje da su protesti apostrofirali neke ljude iz slovenačkih političkih elita, koji su sada vrlo nepoželjni. No, podvlači da protesti nisu organizirani protiv pojedinaca, već političke elite u Sloveniji.
Prema riječima Kacina, talasanja u Sloveniji su otišla tako daleko da će sigurno donijeti konkretne promjene unutar političke elite.
“Nisam ubijeđen da će doći do promjene sistema, ali će sigurno doći do kadrovskih promjena. Demonstranti traže odlazak nekih nosilaca političkih funkcija”, ističe on.
Kacin je podsjetio da su svi važni procesi na Balkanu započinjali u Sloveniji. Vjeruje da će se to desiti i sada, te da se slični događaji mogu očekivati i u drugim dijelovima Balkana.
Nadalje, podsjeća da je ovih dana usvojena reforma penzionog sistema gdje je, također, napravljen korak unazad.
“Mi moramo otvoriti neka pitanja i napraviti neke reforme kao što su, naprimjer, reforma tržišta rada. Tu prijete dva referenduma, to o Zakonu o slaboj banci i referendum o državnom holdingu u koji su namjeravali strpati sva preduzeća u javnom vlasništvu. Potonje je jako sporno, jer se radi o pokušaju reprivatizacije nekih kompanija. Mislim da politička elita ne može reagirati drugačije nego da napravi nekoliko koraka unazad da bi došlo do kompromisa i da bi se zakoni popravili i izbjegli referendumi”, ističe Kacin.
Rješenja na nivou EU-a
Kacin ističe kako bi Slovenija mogla izbjeći grčki scenarij, ali da to traži rješenja na nivou Evropske unije.
Ervin Hladnik Milharčič, slovenski novinar i publicista, vjeruje da posljednji događaji u Sloveniji nisu rezultat ekonomske, nego političke krize.
“Zašto su ljudi na ulicama? Zato što imaju utisak da se u Sloveniji ponavlja mađarski model, gdje se ekonomska kriza uzela kao izgovor za transformaciju demokratskog društva u nešto drugo. To drugo je da Slovenija postane privatna država stranaka na vlasti. To je razlog što su ljudi na ulicama. U premijeru Janši građani vide plan za privatizaciju države po stranačkom ključu”, ocijenio je Hladnik Milharčič.
Izvor: Agencije