Manje dažbine na proizvode iz EU
Od 1. januara 2013. godine postepeno će se smanjivati dažbine na uvoz određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Evropske unije u Srbiju, a pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede Milanka Davidović naglasila je da je Vlada Srbije, zbog zaštite domaćeg agrara, odredila proizvode na koje će se ipak plaćati posebne dažbine pri uvozu.
Odlukom o određivanju proizvoda za koje se plaća posebna uvozna dažbina u 453 tarifne linije obuhvaćeni su razni proizvodi, među kojima su sve vrste mesa, kobasice, mlijeko, jogurt, maslac, margarin, sve vrste sireva, živinska jaja i krompir, izjavila je Davidović za agenciju Tanjug.
Na spisku tih proizvoda su, također, razne vrste svježeg i smrznutog povrća, zatim grožđe, jabuke, kajsije, šljive i drugo voće, pripremljeni i konzervirani proizvodi od mesa, šećera, supe, čorbe, rakija, alkoholna pića, duhan…
Davidović je rekla da iznos posebne dažbine zavisi od vrste proizvoda. Naprimjer, najniži iznos je dinar po komadu za svježa jaja, a najviši je 80 dinara po kilogramu za sve vrste sireva.
Ona je pojasnila da će se sve posebne dažbine naplaćivati prilikom carinjenja i da to mogu biti prelevmani i specifične carine.
Dio uvozne zaštite
Odluka o određivanju proizvoda na koje se plaća posebna carina u skladu je sa propisima koji važe za naplaćivanje carina i predstavlja dio uvozne zaštite u oblasti poljoprivrede.
Odluka je specifična, rekla je Davidović, jer se ne propisuje za industrijske proizvode, već samo za poljoprivredne i prehrambene proizvode i donosi se na kraju godine, a stupa na snagu od 1. januara naredne godine.
Zaštitne carine na uvoz pojedinih poljoprivrednih proizvoda postojat će, prema Prijelaznom trgovinskom sporazumu sa EU, do 2014. godine, ali problem konkurentnosti proizvoda iz Srbije nije cijena, nego mala produktivnost, ocijenio je, u izjavi Tanjugu, savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije Vojislav Stanković.
Povodom odluke Vlade Srbije da odredi poljoprivredne proizvode za koje je predviđena zaštitna carina (prelevman), kod uvoza, Stanković je podsjetio da tranzicijski period, sa postepenim smanjenjem tih carina traje šest godina, ali da ga Srbija nije dovoljno iskoristila da podigne konkurentnost.
„U narednom periodu, znači do 2014. godine, Srbija mora linearno kod svih proizvoda poljoprivrednog porekla, da radi na podizanju produktivnosti, što je jedan od osnovnih faktora, konkuretnosti“, istakao je.
Velika konkurencija
Propušteno je značajno vrijeme, da se nije uradilo mnogo na tome i da će domaća poljoprivreda biti opterećena izuzetno velikom konkurencijom poljoprivrednih proizvoda iz EU.
„Nismo iskoristili taj tranzicioni period, upravo na pravi način, jer mere agrarne politike, koje su vođene nisu doprinosile podizanju konkuretnosti, a tu se pre svega misli, na plaćanje po hektaru“, kazao je Stanković.
Prema njegovim riječima, samo neposredni podsticaji i investicioni podsticaji, doprinose podizanju konkurentnosti, a Zakonom o dugoročnom rješavanju problema subvencioniranja i ruralnom razvoju doprinijet će se osiguravanju kontinuiteta, predvidivosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje.
Izvor: Agencije