Hrvatska: Za 11 godina manje 150.000 ljudi

Od 4.284.889 stanovnika koliko ih je lani imala Hrvatska, njih  86,28 posto izjasnilo se katolicima, 4,44 posto stanovništva čine pravoslavci, a 3,81 posto ili više od 163.000 stanovnika izjasnilo se da nisu vjernici ili su ateisti, dok je agnostika i skeptika 0,76 posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku.

U odnosu na prethodni popis, 2001, u Hrvatskoj živi 152.571 manje stanovnika, prenosi Hina.

Na prethodnom popisu, 2001, katolika je bilo 87,97 posto, pravoslavaca 4,42 posto, da nisu vjernici ili su ateisti 2001. se izjašnjavalo 98.376 stanovnika ili 2,22 posto, a agnostika i skeptika je bilo 1.547 ili 0,03 posto.

Treća vjeroispovijest po broju su muslimani, kojih je gotovo 63.000 ili 1,47 posto.

Starije stanovništvo

Po narodnosti, Hrvata je lani bilo 3.874.321 ili 90,42 posto (2001. ih je bilo 89,63 posto), slijede Srbi, kojih je 186.633 ili 4,36 posto (2001. bilo ih je 201.631 ili 4,54 posto).

Treća narodnost po broju su Bošnjaci, kojih je lani bilo 31.479 ili 0,73 posto u ukupnom stanovništvu.

Po spolu, u ukupnom stanovništvu prednjače žene, kojih je 2.218.554, dok je muškaraca 2.066.335.

I dalje se povećava prosječna starost stanovništva, koja je lani bila 41,7 godina, dok je 2001. bila 39,3 godine.

Žene su lani u prosjeku bile stare 43,4 godine, 2,3 godine više nego 2001, a prosječna starost muškaraca bila je 39,9 godina, dok je 2001. bila 37,5 godina.

Najviše je stanovnika, njih 952.822, u dobi između 50 i 60 godina, stoji u podacima prema prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i maternjem jeziku, dobivenim prošlogodišnjim popisom stanovništva.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Kolika je važnost popisa stanovništva? Kakvi su njegovi benifiti? Za koje potrebe i kakvo planiranje služi? Zašto je popis u Bosni i Hercegovini vruće političko pitanje? O popisu stanovništva govorimo s našim gostima: – Nadom Raduški iz Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu; – Ivanom Lovrenovim, publicistom i političkim analitičarom iz Sarajeva, […]

Trend starenja stanovništva u Srbiji se nastavlja. Konačni rezultati popisa pokazuju da prosječan stanovnik Srbije danas ima 42,2 godine i da je dvije godine stariji nego prije 10 godina. Djece je manje nego starijih, a žena više nego muškaraca. Statistika pokazuje i da je posljednjih godina posebno izraženo smanjenje stanovništva u selima. Čak 1.000 naselja […]

Popis u Bosni i Hercegovini održat će se sljedeće godine, nakon više od 20 godina. On je u političkom smislu i više od popisa. Državna Agencija za statistiku uradila je probni popis. U iščekivanju rezultata, pitanja poput nacionalnog izjašnjavanja i jezika postala su od najvećeg značaja u zemlji. Prilog Žane Kovačević.  

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO