MUP Hrvatske: Nismo pratili Bajića

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i bivši ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Tomislav Karamarko suočen je sa policijskim skandalom koji se dogodio u vrijeme njegovog ministarskog mandata.

Radi se o navodnom praćenju glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i osmoro novinara. Formalni razlog bio je curenje podataka tokom istrage nad HDZ-om u slučaju Fimi media.

Kako je iz Zagreba izvijestila reporterka Al Jazeere Ivana Brkić, premijer Hrvatske Zoran Milanović rekao je da ne želi nikoga unaprijed optuživati i da treba sačekati internu kontrolu u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Karamarko: Bez ataka na novinare

Riječki dnevnik Novi list objavio je kako je bivši direktor policije Oliver Grbić u drugoj polovini prošle godine, pred same parlamentarne izbore, naredio tajno praćenje hrvatskog glavnog državnog odvjetnika Bajića i osam novinara.

Potpisom na naloge za tu akciju, Grbić je, ukazuje list, napravio nešto što se nikada nije dogodilo u modernoj Hrvatskoj – naredio je tajno praćenje glavnog državnog odvjetnika.

Kako prenosi Novi list, Bajića i novinare policija je nadzirala direktnim praćenjem, listinzima telefonskih kontakata, a formalni razlog za praćenje Grbić je našao u “curenju podataka tokom istrage nad Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) u slučaju Fimi media“.

Brkić je izvijestila da iz Državnog odvjetništva Hrvatske nije bilo komentara, a da je policija demantirala navode o praćenju.

“Ravnateljstvo policije negira da bi na temelju zakonskih ovlasti bila izdavana bilo kakva vrsta naloga za poduzimanje policijskih radnji prema glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću”, navodi se u saopćenju policije.

Karamarko je kazao da je “policija koristila zakonom utemeljene metode i instrumente da dođe do načina kako su curile informacije, dakle nije bio u pitanju atak na novinare, ne daj Bože, dapače, novinari nisu, niti smiju biti mete, ali slabe točke u sustavu – to jesu”.

Kako je kazala Brkić, slabu tačku u sistemu saborski zastupnici iz vladajućih stranaka pronašli su baš u Karamarku i prethodnoj HDZ-ovoj vladi, čiji je on bio član. 

„To je banditizam par excellence … ali to Grbić nije mogao raditi bez znanja Karamarka”, kazao je zastupnik Istarskog demokratskog sabora Damir Kajin.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zatražilo je od svih odgovornih institucija temeljitu istragu o ovom slučaju i kažnjavanje krivaca ako se pokaže da su kršili zakon.

U HND-u tvrde da sve to podsjeća na devedesete godine prošlog stoljeća, kada je pod policijskim povećalom bilo stotinjak novinara. Pozivaju i na promjene zakona, tako da ne bude moguće pratiti i prisluškivati novinare bez sudskog naloga.

Praćenje novinara apsolutno je neprimjereno u demokratiji, kazao je za Al Jazeeru Gordan Bosanac iz hrvatskog Centra za mirovne studije.

Onaj ko je potpisao nalog za praćenje, kao i oni koji su znali da se takvo nešto događa, snose najveću odgovornost za to, no, treba sačekati da se završi istraga, dodaje Bosanac.

Afera Fimi media

Prema informacijama Novog lista, pod nadzorom su, pored Bajića, bile i novinarke Večernjeg lista Marina Borovac, Ivana Jakelić, Marijana Zrinjski, Ivanka Toma i Josip Bohutinski, a iz Jutarnjeg lista praćeni su glavni urednik Mladen Pleše i novinari Dušan Miljuš i Vanja Nezirović.

Kako se navodi, nadzor nad glavnim državnim odvjetnikom bio je kontinuiran, iako je poznato da takve aktivnosti nemaju uporište u zakonima.

Zajedničko svim navodno praćenim novinarima i urednicima bilo je to da prate aferu Fimi medija u svojim redakcijama.

Krajem 2011. godine u MUP-u je održan i radni sastanak na kojem se raspravljalo o mogućnosti hapšenja nekih od novinara koji su bili pod mjerama nadzora, navodi riječki dnevnik.

Karamarko, koliko je poznato Novom listu, nije prisustvovao sastanku.

Profesionalci iz policijskog sastava smatrali su da ne postoje dovoljne indicije za ikakva hapšenja novinara i ukazali da bi time izvrgnuli policiju velikim kritikama kako u državi, tako i od strane Evropske unije (EU), navodi se u izvještaju.

Pleše je izjavio je da “nije iznenađen” navodima da su novinari bili praćeni, s obzirom “da je riječ o politiziranoj HDZ-ovskoj policiji, koja je istog mentalnog sklopa kao i policija i tajne službe u vrijeme [prvog hrvatskog predsjednika] Franje Tuđmana i njegovog savjetnika Ivića Pašalića”.

“Najopasnije je to što su pratili državnog tužitelja i time pokazali da su u stanju zloupotrijebiti zakonska i ustavna ovlaštenja. Činjenica je da su neke informacije do kojih su došli tajnim praćenjem kasnije frizirali, prepravljali i koristili za političke obračune. Novinari Jutarnjeg [lista] profesionalno su radili svoj posao, nisu kršili zakone, zato nije bilo nikakvog opravdanja da ih prate i prisluškuju”, tvrdi Pleše.

Izvori: Al Jazeera i agencije