Nekih lijekova u Srbiji nema ‘ni za lijeka’

Nakon višemjesečne nestašice lijekova u Srbiji nabavka medikamenata djelimično je stabilizirana.
Domaće farmaceutske kompanije nakratko su prestale proizvoditi određene lijekove, jer se njihova početna cijena obračunavala po kursu eura od prije godinu dana.
Sada se određuje po dnevnom kursu. Uprkos tome, mnogih lijekova nema, jer su domaće farmaceutske kuće u dugovima.
Na pultovima apoteke Beograd je skoro uvijek gužva. Lijekova ima, ali ne svih.
Lasiks, Prilazid, kao i Lopion i dalje se vode kao deficitarni. Iako je problem sa formiranjem cijena sada riješen, mnogih lijekova još nema, jer je došlo do zastoja u proizvodnji, izvijestio je iz Beograda reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.
„Ima nekih lekova koji su deficitarni. Kao što je uobičajeno, uvek se neki lekovi pojave, neki drugi nestanu u međuvremenu, tako da je i sada takva situacija“, kaže Milana Dučić iz apoteke Beograd.
Država određuje cijenu lijeka
U Srbiji trenutno nema ni lijekova za psihičke i neurološke bolesti, za koje ne postoji zamjena. Razlog za to su međusobna dugovanja Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, apoteka i veledrogerija.
Sirup za djecu Brufen dugo je bio deficitaran lijek u apotekama širom Srbije. Njega na policama nije bilo skoro tri mjeseca. Tek nakon što je Vlada Srbije usvojila njegovu maksimalnu moguću cijenu, on se ponovno nalazi u prodaji.
U Fondu proizvođača inovativnih lijekova (Inovia) kažu da su domaće i strane farmaceutske kompanije zbog razlike u kursu izgubile blizu 70 miliona eura. Ocjenjuju da će korekcija cijena doprinijeti normalizaciji tržišta.
„Mi u Srbiji imamo jednu isto tako prilično čudnu praksu, prema kojoj se za lekove, čak i one koji nisu na pozitivnoj listi, dakle, koji su slobodni u prodaji, država pita, odnosno država određuje koja je to maksimalna cena po kojoj bi neki lek mogao da se nađe na tržištu“, kaže Bojan Trkulja iz Udruženja Inovia.
Radikalne izmjene
Ovakvo stanje na tržištu lijekova vezuje se i za loše poslovanje državnih farmaceutskih kompanija. Galenika i Jugoremedija u velikim su dugovima. Mijenjat će se i Zakon o zdravstvu, prema kojem će nabavku lijekova određivati država, a ne bolnice.
Ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić kaže da se radikalno mijenja sistem finansiranja u zdravstvu kroz sistem centraliziranih javnih nabavki.
„Uštedećemo značajna sredstva u fondu zdravstva i upumpati dodatni novac u farmaceutsku industriju“, rekao je Dinkić.
Ukupan dug bolnica za lijekove u Srbiji iznosi čak 116 miliona eura, što će država preuzeti kao javni dug.
Izvor: Al Jazeera