Inzko: Političari iz RS-a napadaju BiH

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u poslijepodnevnim satima u utorak podnio je izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN).

Situacija u BiH je ocijenjena složenijom nego prošle godine. U izvještaju su posebno podcrtane političke krize u entitetu Federacija BiH, koje se konstantno produbljuju brojnim smjenama i prekomponoviranjem vlasti.

U izvještaju koji pokriva period od 21. aprila do 26. oktobra, Inzko je kritizirao i rukovodstvo entiteta Republika Srpska (RS) zbog negativne retorike koja dovodi u pitanje državnost BiH.

U javljanju za Al Jazeeru iz New Yorka, Inzko je istakao napade na suverenitet i integritet BiH.

“Kad neko kaže kaže da će doći do formiranja  neke druge države, onda to nisam ja rekao, nego o tome izveštavao. Dobio sam veoma solidnu i jaku podršku za ovaj raport u Veću bezbednosti UN-a”, kazao je on.

Upitan ko je napadao suverenitet i integritet BiH, Inzko je rekao da se radi o “pet ili šest političara iz Republike Srpske”.

‘Gubljenje vremena’

Govoreći o političkoj krizi u BiH, Inzko je za Al Jazeeru kazao kako smatra da se u toj zemlji gubi vrijeme, te da bi se moglo koncentrirati na pozitivne teme.

“Ne treba da se stranke slože o hiljadu tema, nego o tri stvari – putu prema EU, drugo je NATO, a treće je ekonomija”, kazao je on.

Inzko je kazao kako neke bh. političke stranke žele “da bagateliziraju” njegove redovne izvještaje UN-u, dok ih druge uzimaju u obzir kod svog rada.

On je istakao kako bh. entitet Republika Srpska (RS) također svakih šest mjeseci šalje svoj izvještaj UN-u.

“Moj izveštaj se tretira kao zvaničan dokument UN-a, a izveštaj iz Banje Luke kao privatni izveštaj”, istakao je Inzko.

On je dodao kako je u UN-u rekao da  postoji mogućnost “da se neka nova pozicija dogovori o nekoj novoj saradnji”.

“Međunarodna zajednica radi sa svakom Vladom, jedino mora ta Vlada raditi na osnovu zakona i Ustava, međutim kad bi došlo do formiranja nove koalicije, mi bi želeli da ona radi ustavno i na osnovi zakona, a druga stvar je da radi što brže.”

Napadi na Dayton

Inzko u pisanom uvodu svog izvještaja UN-u ističe da je, za razliku od obećavajućih trendova viđenih tokom posljednjeg izvještajnog razdoblja, politička dinamika u BiH tokom proteklog perioda stagnirala, te se vratila u okvire prevladavajućih trendova u posljednjih šest godina.

“Ne samo da je mali napredak zabilježen u smislu pomaka ka euroatlantskim integracijama, nego su se u značajnoj mjeri intenzivirali i direktni izazovi Mirovnom sporazumu, uključujući i one vezane za suverenitet i teritorijalni integritet BiH”, zaključuje Inzko.

“Nažalost, obećavajući razvoji događaja s početka 2012. sada su u zastoju. Nakon što su konačno formirali državnu Vladu u februaru i usvojili državni budžet za 2012. u maju, vladajuće stranke nisu se primile posla, već su odmah započele s dugotrajnim nizom borbi i pokušaja preslagivanja Vlade na državnom i nivou FBiH, te i u nekim kantonima.”

Javivši se kao pozadina kampanje za lokalne izbore, dodao je, ovo političko manevriranje uzelo je prednost nad gorućim potrebama građana i zemlje u cjelini.

“Štaviše, u svojoj žurbi za restrukturiranjem vlasti na razini Federacije, predstavnici pojedinih stranaka ignorirali su, ili čak i prekršili važeće pravne akte, pravila i procedure”, smatra Inzko.

Ono što također izaziva rastuću zabrinutost, ističe, jeste činjenica da je vodstvo RS-a intenziviralo svoju šestogodišnju politiku otvorenih i direktnih napada protiv osnova Mirovnog sporazuma.

Izjave koje su dolazile od vodećih političkih ličnosti iz RS-a, podsjeća, kao i akcije pokrenute od tih istih ljudi kako bi se nastavilo s nagrizanjem nadležnosti same države, produbljuju sumnje u suštinsku predanost političkog vodstva u RS-u prema najosnovnijim aspektima daytonskog Mirovnog sporazuma – suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

“Ovo pitanje otvorenog i rastućeg zagovaranja za raspad BiH od dužnosnika iz RS-a, prije svega entitetskog predsjednika Milorada Dodika, jeste nešto što zaslužuje posebnu pažnju međunarodne zajednice”, izvijestio je Inzko.

U izvještaju je navedeno da su tokom ovog izvještajnog razdoblja vlasti u BiH učinile malo na provedbi posebnih zahtjeva sačinjenih od pet ciljeva i dva uvjeta potrebnih za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).

Inzko smatra da obustava supervizije za Brčko Distrikt ipak predstavlja važan korak prema ispunjavanju tog cilja, dok je Presuda Ustavnog suda BiH od ključnog značaja, jer je pružila pravni presedan i vodeća načela za rješenje pitanja državne i vojne imovine.

RS ‘zagovara raspad BiH’

Na ekonomskom planu, ocijenio je Inzko, zemlja je suočena s pogoršanjem fiskalne situacije, slabim izgledima za rast, visokom stopom nezaposlenosti i pratećim socijalnim problemima.

U prilog ovakvoj situaciji ne idu ni stalne turbulencije u vlasti.

Osvrćući se na period kada je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tražio, pa zatim povukao zahtjev za smjenu ministra vanjskih poslova Bih Zlatka Lagumdžije, Inzko je kazao da su politički događaji u to vrijeme “samo išli na ruku sve žešćoj nacionalističkoj retorici koja je dolazila od  svih najvažnijih političara i stranačkih dužnosnika u Republici Srpskoj, kao i dužnosnika iz RS-a na državnoj razini”. 

“Ono što je dominiralo tom retorikom su otvorena predviđanja i zagovaranje raspada države BiH i neovisnosti RS-a”, napisao je Inzko.

Izvještajno razdoblje također je obilježeno intenziviranom i provokativnom retorikom iz RS-a, koja je osporavala i propitivala postojanje države BiH, zagovarajući raspuštanje države, te dovodeći u pitanje funkcionalnost države i njene obveze prema Ustavu BiH.

“Predsjednik RS-a Milorad Dodik je najčešći – iako sigurno nije jedini – predlagatelj raspada države BiH”,  zaključuje Inzko.

U nastavku upozorava i na novi element u retoričkoj kampanji za otcjepljenje, odnosno,  činjenicu da se broj zvaničnika koji pozivaju na nezavisnost RS-a proširio i ne uključuje samo dužnosnike iz RS-a, nego također i zvaničnike na državnom nivou koji dolaze iz RS-a, uključujući ministra finansija BiH Nikolu Špirića i srpskog člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića.

Inzko dalje navodi da tokom izvještajnog razdoblja nije došlo do napretka u provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv BiH.

Stranke nisu podnijele zajednički prijedlog za provedbu presude do krajnjeg roka, 31. augusta, a na šta su pristali bh. političkih lideri u sklopu EU Mape puta na sastanku u Briselu s komesarom Evropske komisije za proširenje, koji je održan 27. juna.

Također, Inzko je zabrinut i zbog konstantnog negiranja genocida u Srebrenici.

“Zabrinut sam zbog nastavka negiranja genocida u Srebrenici od visokih dužnosnika RS-a, iako je on potvrđen presudama”, kazao je.

U prilog ovome, kako je kazao, idu izjave Milorada Dodika.

Stabiliziran kreditni rejting

U izvještaju navodi da se BiH kreditni rejting stabilizirao tokom izvještajnog razdoblja.

“Nakon odluke o snižavanju kreditnog rejtinga sa B2 na B3  trećeg aprila i započinjanja pregleda za daljnja moguća sniženja, Moody Investors Service potvrdio je 10. jula B3 rejting za BiH, dajući joj stabilnu prognozu”, izvijestio je Inzko.

U izvještaju se sa žaljenjem konstatira da je  restriktivno finansiranje na državnoj razini utjecalo na rad kulturnih institucija od nacionalnog značaja, koje su ovisne o podršci iz državnog budžeta.

Komentirajući Inzkov izvještaj, Lazar Prodanović, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Parlamentarnoj skupštini BiH, kazao je za Al Jazeeru da bi u Bosni i Hercegovini veći utjecaj trebao imati predstavnik Evropske unije, nego OHR.

“Ništa posebno novo. Radi se o izvještaju koji je pisan za predizbornu kampanju, od aprila do kraja oktobra ove godine. Dakle, prilično jednostran pristup, ali oslikava ukupno stanje u Bosni i Hercegovini. Ono što mogu reći je da bi naš cilj bio da OHR, što je prije moguće, završi mandat u BiH”, rekao je on.

“Republika Srpska je uputila svoj izvještaj Savjetu bezbjednosti, tako da će se moći čuti i naš stav o ovom problemu. Više argumenata postoji da su one osnovane. One se često odnose na osporavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BIH.

Želim reći da Republika Srpska i SNSD ne osporavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine”, kazao je Prodanović.

Vaso Vegar iz Hrvatske demokratske zajednice 1990 kazao je za Al Jazeeru kako se nije teško složiti s mnogim Inzkovim konstatacijama.

“To znači da je ovdje odavno prestao napredak i da mi, bh. društvo, idemo u regresiju. U prvom redu tu mislim na samu strukturu Bosne i Hercegovine, koja uveliko diktira i ponašanje političara.

Ja neću reći da su naši političari najbolji političari na svijetu, ali sigurno nisu toliko loši koliko se to često govori. Isto tako ni Ured visokog predstavnika ne može biti oslobođen krivice za sadašnje stanje”, rekao je Vegar.

Izvori: Al Jazeera i agencije