Lagumdžija i Dodik u koaliciji do 2014.

Sedam sati trajao je sastanak lidera Saveza nezavisnih Socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine Zlatka Lagumdžije te delegacija njihovih stranaka u srijedu u Sarajevu.

Novinar Al Jazeere Boris Gagić javio je kako je, na zajedničkom obraćanju novinarima, objavljeno kako su ove dvije stranke dogovorile zajedničko djelovanje na izvršnom i zakonodavnom nivou vlasti u naredne dvije godine.


Jasenko Selimović, šef pregovaračkog tima SDP-a

“Čini se da je Dodik dobio ono što je tražio, pa je tako usaglašeno da će se tužioci birati u nadležnim parlamentima te da će oni odgovarati Narodnoj skupštini Republike Srpske (RS) ako je riječ o tužiteljima iz ovog bh. entiteta, odnosno Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Parlamentu Brčko distrikta i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ako je riječ o tužiteljima na državnom nivou”, kazao je Gagić.

Dodik i Lagumdžija su izjavili kako će se zalagati za diferenciranu stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV), a dogovorena je isplata dividendi bh. entitetima sa računa Elekroprenosa Bosne i Hercegovine.

Čini se da je Dodik dobio ono što je tražio, pa je tako usaglašeno da će se tužioci birati u nadležnim parlamentima te da će oni odgovarati Narodnoj skupštini RS-a, ako je riječ o tužiteljima iz ovog bh. entiteta, odnosno Parlamentu Federacije BiH, Parlamentu Brčko distrikta i Parlamentarnoj skupštini BiH ako je riječ o tužiteljima na državnom nivou.

Također, došlo se do sporazuma i o promjeni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, pa će već na narednim izborima 2014. godine biti stvorene zatvorene liste.

“Riječ je o preliminarnim dogovorima dviju stranaka, s kojima se trebaju složiti članovi vladajuće koalicije”, izvještava Gagić.

Novinar Al Jazeere je istakao kako na konferenciji za novinare nije bilo govora o zahtjevu Dodika o smjeni Lagumdžije sa mjesta ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine te da su lideri dviju stranaka kazali kako su govorili “o zajedničkom djelovanju”.


Amir Zukić, generalni sekretar SDA

“Stranački lideri su kazali kako su prva četiri sata razgovarali o bh. ekonomiji i o tome kako učiniti da građani Bosne i Hercegovine žive bolje. No, za sve dogovoreno oni trebaju podršku šestorke.”

Na sastanku je dogovoren i set mjera za zaštitu domaće proizvodnje, koje se ogledaju u zabrani uvoza određenih poljoprivrednih kultura u vrijeme kad one prispijevaju, raspodjela dividende Elektroprenosa, zajednički nastup pred međunarodnim finansijskim institucijama kada je riječ o izgradnji tunela na Koridoru 5c.

Uzajamnje obaveze

Govoreći o Elektroprenosu, Dodik je rekao kako je precizno dogovoreno da se dobit od 100 miliona KM (blizu 50 miliona eura) podijeli između dva bh. entiteta za podršku javnim finansijama i da se 156 miliona KM (oko 78 miliona eura) usmjeri ka investicionim projektima koji će biti utvrđeni u okviru Skupštine dioničara Elektroprenosa.


Rubina Čengić, novinarka magazina Start

Predsjednik SDPBiH rekao je da su tokom sastanka definirane uzajamne obaveze i postignuta saglasnost o realizaciji “Mape puta” iz Brisela, mjerama za ubrzanje ekonomskog razvoja i set mjera za efikasniju javnu upravu.

“Dogovorena je mjera zabrane izvoza pšenice i kukuruza u vrijeme dospijeća za one koji primaju podsticaje i u okviru toga smo razgovarali kako da unaprijedimo podsticaje i postigli dogovor o uvođenju plavog dizela”, kazao je Lagumdžija.

Rubina Čengić, novinarka magazina Start, za Al Jazeeru je izjavila da je ovaj dogovor nešto najgore što se građanima BiH dogodilo od 1995. Pita se zašto je samo SDPBiH pravio ustupke u odnosu na svoja izborna obećanja te da javnost treba vidjeti koje je to ustupke u ovom dogovoru učinio SNSD, ako je išta učinio osim zadržao Lagumdžiju u fotelji ministra.

Lider SDPBiH je istako da su definirani mehanizmi kojima se skraćuju administrativne procedure koje usporavaju realizaciju razvojnih projekata, kao i uvođenje novog koncepta poslovne registracije, kako bi Bosna i Hercegovina bila bolje rangirana u izvještaju Svjetske banke (SB) o lakoći poslovanja. 

U šestorci više nema Stranke demokratske Akcije (SDA), a njeno mjesto, kako je istakao Lagumdžija, zauzeo je Savez za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine.

Zabrinuta norveška Ambasada

Norveška Ambasada u Bosni i Hercegovini izražava zabrinutost povodom najnovijih političkih prijedloga kojima se potkopava nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, u vezi s imenovanjem tužilaca na svim nivoima u Bosni i Hercegovini saopćili su iz ove ambasade.

“Norveška u potpunosti podržava stavove Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i samog VSTV-a nedavno izražene u vezi sa ovim pitanjem”, poručili su iz Ambasade.

Norveška duži niz godina podržava reformu pravosuđa u Bosni i Hercegovini i daje doprinos impresivnim koracima postignutim u prošloj deceniji u pravcu uspostavljanja nezavisnijeg i efektivnijeg pravosuđa.

Trenutno norveška Vlada, zajedno s Vladom Švedske i EU-om, finansira ambiciozan projekt koji provodi VSTV s ciljem značajnog poboljšanja efikasnosti sudova širom zemlje, podsjećaju iz Ambasade Norveške.

“Norveška finansijski podržava rad VSTV-a, jer vjeruje da ono samo može osigurati da je izbor sudija i tužilaca zasnovan na stručnosti, a ne na političkoj pripadnosti. Reformirano pravosuđe ima potencijal da poboljša život bh. građana i poslovnog okruženja za kompanije. Zato vjerujemo da ove reforme trebaju biti nepovratne”, istaknuto je u saopćenju Ambasade.

Ostali članovi ostaju isti, pa su tu, pored SNSD-a, SDPi SBBBiH, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Bosne i Hercegovine, HDZ 1990 te Srpska demokratska stranka (SDS).

Zaštita manjinskog spola

Jasenko Selimović, šef pregovaračkog tima SDPBiH i šef poslaničkog kluba u Parlamentu Federacije, tokom gostovanja u programu Al Jazeere, kazao je kako je do dogovora o zatvorenim listama na izborima 2014. godine došlo zbog “potrebe za zaštitom manjinskog spola”.

 

“Glavna vodilja za ovo rješenje je bila zaštita prava manjinskog spola. Zakonom je predviđeno da trećinu imena na listama zauzimaju žene, ali im to nije garantiralo da će biti izabrane”, rekao je Selimović.

On je negirao da je na ovaj način došlo do zakidanja demokratskog prava birača da svoj glas daju direktno stranačkim kandidatima.

Kod zatvorenog sistema birači mogu glasati samo za stranku ili listu, ali ne i za kandidate te stranke ili liste.

Stranački okviri

Generalni sekretar SDA Amir Zukić kazao je, tokom gostovanja u programu Al Jazeere, kako je dogovorom Lagumdžije i Dodika došlo do “derogiranja državnih funkcija na entitetski nivo kako bi se sačuvala jedna fotelja – ministarsko mjesto Zlatka Lagumdžije”.

“Mi smo se borili kako bismo stvorili nezavisno sudstvo, a sada stvaramo stranačke okvire u sudstvu, kako bi se njime upravljalo iz stranačkih i drugih interesa”, rekao je Zukić.

Za odluku o zatvorenim izborim listama kazao je kako je riječ o “urušavanju demokratije”.

“Ovo su nazadni procesi u Bosni i Hercegovini i pokušaji da se sve stavi pod kontrolu partija. Izborima trebaju druge, pozitivne promjene.”

Zukić je istakao kako će se njegova stranka na svim nivoima “snagom argumenata” boriti protiv ovog dogovora te da se očekuje reakcija međunarodne zajednice.

“Ovo su jako štetne odluke i mi ćemo koristiti sve nadležnosti da upozorimo bh. javnost na ovo šta se dešava kako bismo pokušali spriječiti, demokratskim putem, nazadak u bh. politici.”

Rubina Čengić, novinarka magazina Start, izjavila je za Al Jazeeru da je ovaj dogovor nešto najgore što se građanima Bosne i Hercegovine dogodilo od 1995. godine.

Pita se zašto je samo SDPBiH pravio ustupke u odnosu na svoja izborna obećanja te smatra da javnost treba vidjeti koje je to ustupke u ovom dogovoru učinio SNSD, ako je išta učinio osim zadržao Lagumdžiju u fotelji ministra.

Naglašava da ovim dogovorom tužilaštva postaju privatne institucije ljudi koje biraju poltičari.

“Otvorene izborne liste su najveće demokratsko dostignuće na našim prostorima, gdje mi nismo morali davati glas stranci, već pojedincu kojem vjerujemo. Mi to više ne možemo, sa zatvorenim listama mi biramo stranke, a stranački šefovi sebi biraju podobne pojednice”, istakla je Čengić.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO