Troškovi veći od prihoda za većinu Hrvata

Ispitivanje je pokazalo da skoro 70 posto hrvatskih domaćinstava ne uspijeva prihodima koje ima pokriti sve mjesečne troškove, 50 posto jedva sastavlja kraj s krajem, 11 posto za tekuće troškove mora koristiti štednju, a osam posto se mora dodatno zadužiti.

Svako drugo domaćinstvo ima lošiju finansijsku situaciju nego prije godinu dana, a iste trendove pesimistično predviđaju i u narednih godinu dana.

Čak 42 posto anketiranih tvrdi da će im finansijsko stanje biti još lošije nego što je sada.

Sve je palo – potrošnja, industrija, izvoz, a berza je u totalnom kolapsu.

Pad lične potrošnje srušio je hrvatski bruto društveni proizvod (BDP), jednako kao i u zemljama Evropske unije (EU).

Krajnji pesimizam

Još lošije finansijsko stanje predviđa 50 posto domaćinstava u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji, kao i domaćinstva s prihodima do 3.500 kuna (blizu 480 eura).

Najmanje su pesimistični stanovnici u Istri i Primorju, te domaćinstva koja mjesečno imaju na raspolaganju više od 11.000 kuna (blizu 1.450 eura).

Anketa Centra za istraživanje tržišta GFK o potrošačkoj klimi u Hrvatskoj provedena je u septembru na uzorku od 1.000 osoba.

To je drugo istraživanje koje je objavljeno u nekoliko dana i potvrđuje da su Hrvati krajnje pesimistični u pogledu ekonomskog stanja u državi i vlastitih finansija.

Sudeći prema tim istraživanjima, Hrvati će i u narednim mjesecima potpuno “skresati” ličnu potrošnju i štedjeti gdje god je to moguće.

Izvor: Agencije