Nastaje regionalno željezničko preduzeće

Ljubljana, Zagreb i Beograd su se dogovorili da će osnovati zajedničko preduzeće kako bi zajedničkim snagama povećali teretni promet na koridoru od austrijskog Graca do Grčke, objavljeno je u Zagrebu u srijedu tokom konferencija o razvoju željeznica u jugoistočnoj Evropi.

„Ovu vijest treba pozdraviti, uvjereni smo da će nešto tereta ići i prema BiH“, kazao je za Al Jazeeru Izet Mehinagić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija Federacije BiH za željeznički promet.

Evropska brzina

Na pitanje može li BiH ostati u slijepom crijevu, Mehinagić je odgovorio da se „za svoju ulogu treba boriti“, te da su pripremljeni projekti na modernizaciji pruge, voznog parka…

Na osnovu toga, vjeruje da niko ne bi trebao ostati u slijepom crijevu, ali da je i to uslovljeno onim koliko se ko bori.

On je naglasio da je brzina vožnje bitna u teretnom saobraćaju, jer utiče na cijenu.

„Brzina u Evropi za teretne vozove je 120 km/h“, kazao je Mehinagić i dodao da su pruge u BiH projektovane na istu brzinu.

Također, dodao je da je nabavljeno devet najmodernijih vozila, te da su spremna četiri za isporuku bh. entitetu Republika Srpska, ako se postigne politička saglasnost. Nabavljeno je, naglasio je, 550 teretnih vagobna.

“Na glavnom kolodvoru u Zagrebu – najmoderniji elektromotorni vlak, ali i jedan izložbeni primjerak star 120 godina. Zanimljivo: kada je ova lokomotiva vozila hrvatskim prugama njezina maksimalna brzina bila je 45 kilometara na sat. Danas je, zbog lošeg stanja pruga, to prosječna brzina putničkih vlakova”, javila je iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

U teretnom prometu stanje je i gore.

Prosječna brzina teretnog voza u Hrvatskoj je 23 kilometra na sat, u Srbiji 30.

Zato međunarodni koridor 10, koji prolazi ovom regijom, nije konkurentan. Primjerice, put od Ljubljane do Istanbula traje čak 57 sati.

“Financirat će se obnova pruga da bi one svojom propusnošću i većim brzinama nego što su sada praktički privukle teret na željeznicu i da taj promet bude konkurentan cestovnom prijevozu”, poručio je Ivan Lešković iz Cargo odjela Hrvatskih željeznica.

Hrvatska u obnovu pruga planira uložiti oko 300 miliona eura, što će osigurati iz fondova Evropske unije.

Srbija je s Evropskom bankom za obnovu i razvoj već dogovorila 135 miliona eura za željezničku infrastrukturu.

Dvije zemlje će do kraja godine zajedno sa Slovenijom osnovati preduzeće koje bi na pruge u regiji trebalo vratiti teretni promet.

“Slovenske željeznice rade na daljini od 200 kilometara i to je za željezničke operacije kratka razdaljina. Zbog toga suradnja slovenskih željeznica u regiji znači suradnja sa HŽ i željeznicama Srbije, Makedonije, saradnja na koridoru 10, jedna od najbitnijih uslova za daljni razvoj i povećanje obima prometa”,  kazao je Milan Jelenc iz Slovenskih željeznica.

“Sa kvalitetom, sa cenom, da povećamo obim prevoza, a samim tim da stvorimo povoljnije uslove za izlazak privrede iz regiona na evropsko tržište. Također velika je šansa i povezivanje sa Azijom i tu očekujemo značajan priliv roba”, naveo je Predrag Janković iz Željeznica Srbije.

Povoljan položaj

U Hrvatskoj vjeruju da će udruživanjem sa susjedima napokon iskoristiti svoj povoljan položaj.

“Hrvatska u zadnjih 20 godina nije iskoristila svoju položajnu rentu da razvije željeznicu i da se razvije kao europski logistički tigar”, kazao je ministar prometa Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić.

Zbog starih lokomotiva i dotrajalih pruga, umjesto tigrova su puževi.

Zajednički nastup željeznica iz regije na koridoru 10, to bi trebao promijeniti.

Izvor: Al Jazeera