Godišnjica najvećeg razaranja Banje Luke

Taj dan je grad ostao bez struje i vode, a vladao je opći haos (Screenshot / YouTube)

U subotu se navršavaju 43 godine od najvećeg razaranja Banje Luke od Drugog svjetskog rata do danas.

Tog dana 1969. godine, u 9 sati i 11 minuta, grad na Vrbasu pogodio je katastrofalan zemljotres koji je iza sebe ostavio pustoš.

Seizmolozi su izmjerili da je potres bio jačine devet stepeni Merkalijeve skale. Svojevrsno upozorenje je stiglo dan ranije, 26. oktobra, kada je tlo podrhtavalo u popodnevnim satima.

Zemljotres je odnio 15 ljudskih života, a 1.117 ljudi je teže ili lakše povrijeđeno.

Materijalna šteta je bila ogromna, jer su hiljade kuća i stanova srušene ili teško oštećene, razorena su preduzeća, škole, bolnice, kulturno-historijski objekti.

Grad je ostao bez struje i vode.

Solidarnost i obnova

Banjalučani, koji se sjećaju ovih teških dana, kažu da su zatekli opći haos u gradu i ruševine, a ljudi su bili u panici.

Vojska je tada, zajedno s građanima, raščišćavala ruševine i oslobađala povrijeđene. Ljudi su danima bili na ulicama, mnogi su ostali bez svojih domova, ali pomoć je stizala sa svih strana.

Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banja Luka je ponovo stala na noge.

Novu zgradu Gimnazije Banjoj Luci je poklonio grad Sarajevo, Osnovnu školu “Georgi Stojkov Rakovski” bugarski narod, dok je škola u Slatini nazvana “Holandija”, jer je holandska Vlada donirala sredstva za njenu izgradnju.

Na Trgu Krajine i danas se nalazi sat koji je prestao raditi 27. oktobra 1969. godine u 9:11, kao podsjetnik na nesreću koja je prije 43 godine zadesila ovaj grad.

Izvor: Agencije