‘Izbrisani’ u Sloveniji čekaju odštetu

Slovenija je početkom 90-tih iz registra stanovnika izbrisala oko 26.000 osoba.

Neki od njih čak su ondje i rođeni, no porijeklom su iz drugih republika bivše Jugoslavije.

Procjenjuje se da ih je oko polovice do danas riješilo svoj status i dobilo slovensko državljanstvo, ali tek je nedavna odluka Evropskog suda za ljudska prava odredila da im se mora isplatiti i odšteta.

Irfan Beširević u Sloveniju je došao 1962. godine, kao jednogodišnja beba. Osamdesetih je godina sezonski radio u ljubljanskoj tvornici bicikala Rog.

Oduzeti dokumenti

Kako je iz Ljubljane izvijestila reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak, “90-tih se raspala tvornica. Raspao se i njegov život. Jedan rutinski odlazak na šalter pretvorio ga je u osobu koja ne postoji.”

Kako je pojasnio Beširević, kada je otišao na šalter, službenica mu je zatražila ličnu kartu, “ja sam joj dao, ona pogledala, probušila i rekla ‘od danas ste izbrisani iz registra stalnog boravka u Republici Sloveniji”.

Pravna borba za prava’ izbrisanih’ počela je godinama nakon toga. Danas u Ljubljani imaju i svoje prostorije, nazvane “Hiža cveća.”

Beširević je, kao i mnogi drugi, 1992. ostao bez stana i posla, bez socijalne i humanitarne pomoći, bolestan – bez prava na liječenje.

“Kad vidiš policiju, bježiš k'o od đavola, mislim, ja sam to proživljavao kao neka vrsta rata, ne rata sa oružjem, nego administrativnog rata. Jer, morao sam se kriti, bježati, sve dok me nisu uhvatili i zatvorili u azilni dom”, rekao je Beširević.

I Nisveta Lovec je bez dokumenata ostala na šalteru, ali je imala možda još i težu situaciju.

“Ja sam onda rekla, ‘pa gospođo, ja imam troje djece kući koji su maloljetni, ja moram hraniti djecu, što je vama. Kaže, ‘to se nikoga ne tiče, možete ići odakle ste došli.”

Nije imala kamo, jer došla je u Sloveniju dva desetljeća prije.

Bez socijalne pomoći

Neki su otišli, poput Slavice Đuričić, koja još i danas nije riješila svoj status. Živi na relaciji Bosna i Hercegovina – Slovenija.

“Tako, nemam nikakve pomoći, ni socijalno nemam, ništa, nemam nikakva prava”, kaže ona.

Kada se bivša država raspala, jugoslovenski pasoši mnogim stanovnicima Slovenije donijeli su samo probleme.

“Dvadeset tisuća ljudi, koji su živjeli ovdje ali su bili iz drugih bivših jugoslavenskih republika, ostao je bez svih prava. Danas, nakon 20 godina, slovenski Parlament mora donijeti zakon koji će izbrisanima nadoknaditi štetu”, izvijestila je Kiseljak.

Tako je odlučio Evropski sud za ljudska prava u slučaju šestorice ‘izbrisanih’.

Oni su dobili svoje odštete – po 20.000 eura za nematerijalne troškove, dok se materijalni tek trebaju utvrditi.

Neža Kogovšek Šalamon doktorirala je na Pravnom fakultetu na ovoj problematici i kaže da je to prva presuda koja priznaje odštetu izbrisanim. 

“Ova presuda nije bitna samo za ovih šest ljudi, nego je bitna za izbrisane općenito, zato što je u ovoj presudi Europski sud naložio Sloveniji, dao još jednu priliku državi, da pripremi shemu na državnoj razini za naknadu štete za sve ostale izbrisane osobe.”

Zakon o odšteti

Slovenska Vlada za Al Jazeeru je potvrdila da je zakon u izradi.

“Republika Slovenija priprema zakon koji će riješiti problem sa materijalnim i nematerijalnim odštetama za izbrisane. Po zakonu će se zahtjevi izbrisanih rješavati individualno.”

Kako je kazala Kiseljak, zato još niko ne može procijeniti koliko će sve to koštati Sloveniju.

“Da vam budem iskrena, ja mislim da se to ne može ni sa čim nadoknadit. Niti sa ne znam kojim bogatstvom i bilo šta. Ono što je meni bilo uskraćeno tada, to se ne može platiti”,  rekla je Nisveta Lovec, dok je Irfan Beširević poručio: “Mi se ne damo, idemo do kraja”.

Neki su još na početku, jer tek trebaju urediti svoj status – dobiti državljanstvo ili stalni boravak.

Takvih je još oko 13.000  i imaju rok za podnošenje zahtjeva do jula iduće godine.

Izvor: Al Jazeera