ICTY: ‘Bezakonje i brutalnost’ Hadžića

Suđenje Goranu Hadžiću, bivšem predsjedniku Vlade samoproglašene srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem (SAO SBZS) i potom predsjedniku samoproglašene republike srpske Krajine (RSK), počelo je u utorak pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) u Hagu, prenosi Hina.

Suđenje je počelo uvodnom riječi Tužilaštva, u kojoj je istaknuto da je ovo zadnje suđenje pred ovim Sudom, ali da su zločini počinjeni u istočnoj Slavoniji, Hrvatska, bili prvi zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije, te da Hadžić “ne samo da ništa nije učinio da zaštiti nesrbe, a imao je ovlasti, već ih je odobrio”.

“Hadžić je imao ovlasti, ali nije ih spriječio. Nikada nije čak ni javno progovorio protiv i osudio, što predstavlja oblik poticanja na zločine”, kazao je tužilac Douglas Stringer, opisujući kako su u Lovasu, Erdutu, Iloku, Tovarniku i drugim mjestima Hadžićevi podanici provodili “bezakonje i brutalnost u ljeto i jesen 1991. godine”.

Minsko polje

U detalje je opisao jedan od pokolja u Lovasu 18. oktobra 1991. godine, kada je 50 hrvatskih zarobljenika odvedeno u minsko polje i na njih je otvorena paljba.

“Cilj svih tih zločina je bio da se unutar Hrvatske stvore teritoriji po strogo nacionalnim linijama. Stvaranje čistih nacionalnih područja povezano je s nasiljem, zločinima, protjerivanja, s onim što je kasnije postalo poznato kao etničko čišćenje”, rekao je tužilac.

“Tada je ubijen 21 Hrvat, a još više ih je ranjeno”, kazao je tužilac i dodao da su uredi Hadžićeve Vlade bili na istom mjestu gdje i centar za obuku Željka Ražnjatovića, poznatog kao Arkan.

Podsjetio je i na oktobar 1991. godine, kada je Ilok napustilo blizu 8.000 ljudi u konvoju koji je organizirala tadašnja Jugoslovenska narodna armija (JNA), te na sudbinu obitelji Frane Papa i 11 Hrvata pretučenih i ubijenih u centru za obuku u Erdutu, čija su tijela bačena u masovnu grobnicu u Ćelijama.

“Cilj svih tih zločina je bio da se unutar Hrvatske stvore teritoriji po strogo nacionalnim linijama. Stvaranje čistih nacionalnih područja povezano je s nasiljem, zločinima, protjerivanja, s onim što je kasnije postalo poznato kao etničko čišćenje. Etničko čišćenje je tragično povezano s kolapsom Jugoslavije i potom se nastavilo u Sarajevu, Prijedoru, na Kosovu. Ali, počelo je u Hrvatskoj, krajem ljeta i u jesen 1991. godine, u mjestima koja nisu tako poznata svijetu”, kazao je Stringer u uvodnoj riječi.

Prema njegovim riječima, dokazi će pokazati da su “ti zločini korišteni kao dio udruženog zločinačkog poduhvata”.

U nastavku uvodne riječi Stringer je dao historijski pregled raspada Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, uz brojne geografske karte i crteže.

Srpska dominacija

ICTY Hadžića tereti po 14 tačaka optužnice za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu, s ciljem “trajnog uklanjanja većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz velikog dijela Hrvatske”, kako bi ta područja postala “dio nove države pod srpskom dominacijom”.

“Najkasnije od 25. juna 1991. do kraja decembra 1993. godine Hadžić je počinio u dogovoru s drugima, planirao, poticao, naredio i pomagao i podržavao protupravno pritvaranje ili zatvaranje pod nehumanim uvjetima hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva u SAO SBZS/ RSK”, kaže se u optužnici.

Tužilac je rekao kako će dokazati da je Hadžić naređivao, pripremao i pomagao, te nije pokušavao spriječiti ‘sezonu otvorenog lova’, kako je sam opisivao ponašanje vojske s ciljem da se iz Slavonije i Baranje očisti sve nesrpsko stanovništvo.

Optužen je za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubistvo, zatvaranje, mučenje i okrutno postupanje prema hrvatskom i drugom nesrpskom stanovništvu u zatočeničkim objektima na poljoprivrednom dobru Ovčara, vukovarskom Veleprometu, u Erdutu, Dalju i Borovu Selu, kao i u Srbiji, na poljoprivrednim dobrima u selima Stajićevo i Begejci, kasarni JNA u Zrenjaninu i vojnim zatvorima u Šidu i Sremskoj Mitrovici.

Hadžić se tereti i za deportacije i prisilno premještanje stanovništva, kao i za bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine nesrpskih civila u Dalju, Vukovaru, Erdutu, Lovasu i drugim mjestima u istočnoj Slavoniji.

Svi navedeni zločini spadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Suđenje Hađžiću počinje 21 godinu nakon što su se dogodili zločini opisani u optužnici.

Uvodna riječ

Tužilaštvo je za uvodnu riječ tražilo i dobilo između dva i po i tri sata, nakon čega će, kako je najavljeno, pozvati svog prvog svjedoka.

Kao je iz Haga izvijestila reporterka Al Jazeere Katarina Drlja, tužilac je rekao kako će dokazati da je Hadžić naređivao, pripremao i pomagao, te nije pokušavao spriječiti ‘sezonu otvorenog lova’, kako je sam opisivao ponašanje vojske s ciljem da se iz Slavonije i Baranje očisti sve nesrpsko stanovništvo.

Stringer je zatražio 170 sati za iznošenje optužnice, a procjenjuje se da bi prvi dio suđenja mogao trajati godinu dana, rekla je Drlja.

Reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo, koji se javio iz Vukovara, kazao je da se Hadžić, između ostalog, tereti i za zločin na Ovčari.

“Na ovom mjestu, 20.11.1991.ubijen je 261 ranjenik iz vukovarske bolnice. Najmlađa žrtva imala je 16, najstarija 72 godine, a među njima je bila i jedna trudnica. Tijela 61 osobe do danas nisu pronađena “, kazao je on.

Haško tužilaštvo u postupku planira ispitati 141 svjedoka. Pero Čorić, vukovarski vijećnik u bivšoj državi, svjedočit će o Hadžićevom poticanju na oružani sukob.

“Postoje i zapisnici o nesuradnji i neprihvaćanju bilo kakvog političkog rješenja, gdje je on bio vođa cijele priče, a nitko od SDS-a nije dizao ruku ako se njega nije pitalo”, rekao je Čorić za Al Jazeeru.

Sudskim vijećem u predmetu Hadžić predsjeda belgijski sudija Guy Delvoie, a njega čine i sudija Burton Hall sa Bahama i Antoana Mindua iz Konga.

Na čelu Tužilaštva je Amerikanac Douglas Stringer, dok Hadžića brane beogradski advokat Zoran Živanović i kanadski advokat Christopher Gosnell.

Prva optužnica protiv Hadžića podignuta je u junu 2004. godine, prva izmijenjena optužnica u julu 2011. godine, a druga izmijenjena optužnica u martu 2012. godine.

Od podizanja prve optužnice Hadžić se nalazio u bijegu, a nakon što je u junu 2011. godine uhapšen na Fruškoj gori, prebačen je u Hag.

Pred hrvatskim sudovima ovaj nekadašnji skladištar iz Pačetina, sela nedaleko od Vukovara, osuđen je u odsutnosti na ukupno 20 godina zatvora.

Hadžić je posljednji od 162 optuženih kojima se sudi pred Haškim tribunalom.

Izvori: Al Jazeera i agencije