Efekat zemljotresa piramidalnih banaka

Propala splitska Credo banka za sobom je povukla i salu splitske Udruge umirovljenika. Dvorana koja je ruinirana i čiji se krov može urušiti svakog trena, nije tražila pomoć lokalne vlasti.

Vjerovali su u svoje mogućnosti i od članarine prikupili 80.000 eura pomoću kojih bi, toliko potrebna, dvorana ponovo zasjala u starom svjetlu. Tog novca više nema, jer je predugo bio na računu propale splitske Credo banke.

„Nismo htjeli dizati kredit, jer znamo kad dignete kredit da vas to skuplje košta na kraju krajeva. Međutim, ostali smo bez svih tih novaca“, kaže sekretarica Udruge umirovljenika Split, Jadranka Gojak-Radman.

Loše stanje

Udruženje je na računu Credo banke imalo ukupno 146.000 eura. Država im je vratila osiguranih 53.000. Na preostali iznos će morati sačekati. Koliko dugo, još ne znaju, javlja reporter Al Jazeere, Jakov Avram.

„Pitanje je da li ćemo dobiti i lipe, jer su nas stavili u peti isplatni red, i po tome nema šanse, kad se naplati država, da bi drugi dobili svoje novce“, dodaje ona.

I to nije sve. Propao je uplaćeni novac penzionera za toplice, zbog kojeg udruženju sada stižu tužbe.

No, njihovi gubici neznatni su dio ukupnih potraživanja od 186 miliona eura. Vjerovnici bi trebali biti namireni iz prodaje imovine banke koja se procjenjuje na 250 miliona eura.

Ipak, procjena je jedno, stvarno imovinsko stanje mnogo je lošije.

Svi vjerovnici, očito je, neće moći biti isplaćeni. A način raspodjele novca postao je glavni problem zbog nejasnoće u zakonima. Naplatu potraživanja uređuju dva kontradiktorna zakonska propisa.

Stečajni zakon, i zakon o kreditnim institucijama.

Ljubljanska banka

U sporu koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Splitu, advokat Ivo Staničić zastupa najvećeg vjerovnika Credo banke, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Ona potražuje 36 miliona eura. Iako će vjerovatno biti prva kojoj će biti isplaćen novac, to joj ne garantuje da na isplatu neće čekati veoma dugo.

U Srbiji je aktuelan slučaj Agrobanke. U maju ove godine banka je ostala bez dozvole, pokrenut je stečaj, a država je s oko 100 miliona eura osnovala Novu agrobanku.

U Bosni i Hercegovini je Federalna agencija za bankarstvo ove godine otvorila postupak likvidacije Hercegovačke banke d.d. Mostar, kojoj je privremena uprava uvedena prije 11 godina.

A svakako najpoznatija bankarska afera u regionu tiče se slovenačke Ljubljanske banke koja je 1991. proglasila stečaj, zbog kojeg su klijenti iz bivših jugoslovenskih republika ostali bez svojih štednih uloga.

Problem s naplatom javlja se zato što je Slovenija svu imovinu prebacila na Novu ljubljansku banku, a dugove i obaveze ostavila Ljubljanskoj banci.

Što se tiče slučaja Credo banke, sve će biti mnogo jasnije nakon presude Trgovačkog suda u Splitu. U slučaju nepovoljnog ishoda, manji vjerovnici podnijeće žalbe višim instancama, pa čak i Sudu za ljudska prava u Strazburu.

Za vrijeme procesa koji bi, praksa je pokazala, mogao potrajati i cijelo desetljeće, štediše će na bankomatu nailaziti na poziv da se u slučaju problema jave Credo banci. Koja im sigurno više ne može pomoći.

Izvor: Al Jazeera