EU: Hrvatsku čeka 10 važnih obaveza

U završnici procesa pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji (EU) u Briselu su se susrele delegacije evropskog i hrvatskog parlamenta.

Osim finansijskih, ekonomskih i političkih tema, na dnevnom redu su se našla i pitanja ratifikacije pristupnog ugovora od pojedinih država članica, kao i preostali koraci koje Hrvatska mora poduzeti do 1. jula 2013. godine, izvještava sa dvodnevnog susreta reporterka Al Jazeere iz Brisela Katarina Drlja.

“Praksa ovakvih susreta uobičajena je – susret dvije delegacije, razmjena mišljenja po dnevnom redu i zaključci. No, ovaj se put nije mogao izbjeći osvrt na posljednje izvješće o napretku, pa se i na ovom zasjedanju pozvalo Hrvatsku da nastavi s reformama”, javlja Drlja.

Naglasak na regionalnoj saradnji

Kako kaže slovenska parlamentarka Tanja Fajon, osobito na području pravosuđa, temeljnih prava, slobode, sigurnosti i pravosuđa.

“Bitan naglasak smo stavili i na značenje regionalne saradnje. [Evropski komesar za proširenje Štefan] Fule je, na primjer, rekao jučer da Hrvatsku čeka još 10 veoma važnih obaveza koje mora ispuniti kako bi pravovremeno zaključila proces”, kaže Fajon.

Konkretno, radi se o restrukturiranju brodogradnje, povećanju efikasnosti pravosuđa, potrebi novog ovršnog zakona i zakona o pristupu informacijama.

Hrvatska bi trebala uspostaviti i komisiju za utvrđivanje sukoba interesa.

Parlamentarac Gunnar Hokmark ipak ističe pozitivizam: “Nekad možemo reći birokratskim političkim žargonom da se radi o mnogo malih koraka. Ali, veliki korak je ovo što vidimo i što sada možemo reći da će EU imati svog 28. člana u julu 2013. godine. Ja mislim da je to historijsko postignuće.”

No, neki od njihovih kolega su tokom rasprave s Fuleom izrazili brigu da se evropski standardi prodaju prejeftino.

Nijemci su bili ti koji su izrazili bojazan da Hrvatska možda još nije spremna za punopravno članstvo. Hrvatskog parlamentarca Andreja Plenkovića međutim to ne zabrinjava.

“Mislim da se ne moramo impresionirati komentarom u jednom uglednom njemačkom sedmičniku. Ono što je važno je da se u Njemačkoj posebno gledaju iskustva recentnih proširenja. Da li je možda bilo propusta kod Bugarske i Rumunjske? Zbog toga su oni imali i takozvani monitoring mehanizam nakon članstva.”

Iako je Fule u srijedu jasno iznio stav da produženog monitoringa za Hrvatsku neće biti, u to nisu baš svi uvjereni.

Odnos Slovenije i Hrvatske

“Hrvatsku čeka još puno ozbiljnog posla. Ne radi se samo o pitanju Slovenije, radi se o ozbiljnim obavezama. Sumnja se i da bi se ovaj monitoring komisije mogao produžiti. Ukratko, ovo što se događa između Slovenije i Hrvatske samo je jedno od pitanja. Iako ja osobno želim da Hrvatska postane članica EU”, kaže Fajon.

A do tada Hrvatska mora osigurati još realizaciju zakona o policiji, završiti izgradnju graničnih prelaza za neumski koridor, zaposliti graničnu policiju, dovršiti i usvojiti migracijsku strategiju i prevesti dokument pravnog naslijeđa.

“Unatoč brigama i strahovima pojedinaca u Europskom parlamentu (EP), činjenica je da je 16 zemalja članica ratificiralo pristupni ugovor. Prema riječima Plenkovića, Njemačka je najavila ratifikaciju za proljeće. Slovenija čeka riješenje spora oko Ljubljanske banke, potom  pitanja razgraničenja čekaju na rješenje, a za ispunjavanje Fuleovih 10 točaka Hrvatska ima još nešto više od pola godine”, izvještava Drlja.

Izvor: Al Jazeera