EK predlaže Albaniji status kandidata

Evropska komisija (EK) predložila je da Albaniji bude dodijeljen status kandidata za ulazak u Evropsku uniju (EU) pod uvjetom da reformira pravosuđe i državnu administraciju, te revidira pravila parlamentarne procedure.

Kako je iz Brisela izvijestila reporterka Al Jazeere Katarina Drlja, Komisija će sastaviti izvještaj o postignutim reformama čim se ostvari neki napredak.

Kako se navodi u saopćenju Komisije, uzet će se u obzir i posvećenost albanskih vlasti borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

“Albanija je ostvarila značajan napredak, ali značajniji politički dogovori trebali bi biti postignuti”, izjavio je evropski komesar za proširenje Štefan Fule.

Dijalog Prištine i Beograda

Govoreći o Srbiji i Kosovu Fule je u izvještaju saopćio da je potrebno ostvariti znatno poboljšanje odnosa između Beograda i Prištine, kako bi i Srbija i Kosovo mogli nastaviti na putu ka Evropskoj uniji, “pritom izbjegavajući da jedna drugu sprečavaju u ovim naporima”.

“Ovaj proces postepeno treba rezultirati potpunom normalizacijom odnosa Srbije i Kosova, s mogućnošću uživanja prava i izvršavanja odgovornosti u okviru Evropske unije”, rekao je Fule.

On je dodao da je “rješavanje problema na sjeveru Kosova, uz poštivanje teritorijalnog integriteta Kosova i posebnih potreba lokalnog stanovništva, ključni dio tog procesa”.

Evropska komisija naglasila je da bi, također, trebalo razmotriti korake koji vode ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine u kontekstu okvira za buduće pregovore o pridruživanju Srbije.

Kako prenosi Tanjug, Fule je na sastanku Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta naglasio da EK ne traži od Srbije da prizna Kosovo.

“Ne tražimo od Srbije da prizna nezavisnost Kosova”, jer to nije učinilo ni pet članica Evropske unije, poručio je Fule.

“Pokušavamo objasniti da proces ne završava početkom pregovora o članstvu, već se nastavlja”, dodao je on.

Fule je kazao da je Srbija napredovala u oblastima vladavine prava i imovinskih prava, te provela  neke od postignutih dogovora s Prištinom, uključujući pitanje regionalnog predstavljanja i Protokol o upravljanju prijelazima.

S druge strane, Srbija je preduzela neke korake koji su izazvali zabrinutost EK-a, naprimjer, kada je riječ o narušavanju nezavisnosti Narodne banke, kazao je on, te dodao da svi zakoni moraju biti u skladu s evropskim pravilima.

Izvjestilac Evropskog Parlamenta za Srbiju Jelko Kacin ocijenio je na sastanku Odbora da rješenje “korak po korak” za odnose Beograda i Prištine možda nije dobar način, jer, kako je primijetio, nedostatak dijaloga predstavlja problem već 30 godina, a takav pristup nije dao rezultata.

Izvjestilac EP-a za Kosovo Ulrike Lunaček kazala je da to što s Kosovom može biti zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja važan korak, jer pokazuje da su mogući suštinski odnosi EU-a i Prištine.

Slab napredak BiH

Što se tiče Bosne i Hercegovine, rezultati ostvareni u toj zemlji  u vezi s približavanjem Evropskoj uniji bili su ispod očekivanja u prethodnih godinu dana, iako je ostvaren ograničen napredak u ispunjavaju političkih kriterija za razvoj funkcionalnijih, koordiniranih i održivih institucionalnih struktura.

Evropska komisija u svom izvještaju navodi da političari u BiH još nemaju zajedničku viziju o općem pravcu i budućnosti zemlje.

“I dalje je prioritetno da se ostvari efikasnija koordinacija mehanizama između različitih nivoa vlasti u vezi sa pitanjima koja se odnose na EU, kao i da se ispune uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i za podnošenje kredibilnog zahtjeva za dobijanje članstva u EU-u”, navodi se u dokumentu.

“S tim u vezi razočaravajuće je to što su dosadašnji rezultati i dalje ispod očekivanja”, navodi se u izvještaju.

U dokumentu se podsjeća da su visoki predstavnik u BiH i EU preuzeli vodeću ulogu u realizaciji ciljeva koji se odnose na agendu EU-a i naglašava se da će Brisel davati sve jaču podršku državnim institucijama.

Komisija posebno ukazuje na potrebu da se razvije efikasan mehanizam koordinacije koji bi omogućio da BiH “progovori jedinstvenim glasom” o temama vezanim za evropske integracije, kao i da efikasnije koristi pretpristupnu pomoć EU-u.

Komisija je uočila da je ostvaren napredak u oblasti reforme sudskog sistema, uključujući strategiju o suđenjima za ratne zločine, ali da i dalje postoje politički napadi koji utječu na nezavisnost pravosuđa.

U dokumentu se ukazuje na značajan napredak u vezi sa realizacijom Sarajevske deklaracije o izbjeglicama i raseljenim osobama. Istovremeno se podvlači da se strategija o Romima sporo realizira i da je ova etnička zajednica i dalje suočena sa teškim uslovima za život i diskriminacijom.

“Politički pritisak na medije i polarizacija medija po političkim i etničkim linijama i dalje postoje”, piše u godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH.

BiH je ostvarila slab napredak u razvoju funkcionalne tržišne privrede i neophodne su značajne dodatne reforme da bi zemlja postala konkurentna pred tržišnim pritiscima iz EU-a i izašla iz ekonomske krize, dodaje se u tekstu.

Komisija navodi da je ostvaren umjeren napredak u usklađivanju zakona BiH sa evropskim standardima u oblastima poput slobodnog kretanja robe, konkurentnosti, državne pomoći, intelektualne imovine, istraživanja, prava, slobode i sigurnosnih pitanja.

Po pitanju spora Hrvatske i Slovenije u vezi s Ljubljanskom bankom, EK je podstakao obje strane da pronađu rješenje. 

“Istovremeno, Komisija vjeruje da će sve države članice na vrijeme ratificirati Povelju kako bi Hrvatska postala članica u julu 2013.”

Izvori: Al Jazeera i agencije