Crnogorci i Hrvati uskoro manjine na Kosovu

Ukoliko vlada ne predloži status manjina, kosovska predsjednica će ga sama iznijeti pred poslanicima (Pixsell)

Crnogorci i Hrvati koji žive na Kosovu trebalo bi da najdalje do marta budu priznati kao nacionalne manjine, prenosi prištinska štampa.

Ramush Tahiri, savjetnik kosovske predsjednice Atifete Jahjaga, izjavio je da bi tako pripadnici ovih manjina vratili prava koja su uživali prije nego što ih je, kako je rekao, Misija Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) izbacila iz Ustavnog okvira Kosova.

Tahiri je kazao da je o ovom pitanju razgovarano sa kosovskim premijerom i njegovim zamjenikom koji su se složili da Crnogorci i Hrvati postanu ustavna kategorija.

“Imajući u vidu dobrosusjedske odnose koje imamo sa Crnom Gorom i Hrvatskom, ne postoji nijedan problem za priznavanje ovih zajednica i vjerujemo da ćemo na taj način još više ojačati naše odnose”, rekao je Tahiri.

On je dodao da će, ako prijedlog da ove dvije nacionalne zajednice postanu manjina izostane od strane Vlade, kosovska predsjednica iskoristiti pravo i sama ga iznijeti pred poslanicima.

Na internet stranici ministarstva vanjskih poslova Hrvatske objavljeno je da Hrvati u ukupnom broju kosovskog stanovništva čine 0,017 posto.

Prema posljednjem popisu stanovništva koji je obavljen 1985. godine Crnogoraca je bilo 1,5 posto, navodi se na stranici udruženja Crnogoraca Kosova.

Potpisan memorandum

Istovremeno, ministri sigurnosnih snaga i unutrašnjih poslova u privremenoj vladi Kosova Agim Ceku i Bajram Redžepi postigli su dogovor o angažiranju Sigurnosnih snaga Kosova u policijskim zadacima, piše prištinski dnevnik Koha Ditore.

Dva ministra su, kako prenosi list, bez prisustva novinara 23. decembra potpisali memorandum o saradnji između dva ministarstva, kojim se Sigurnosnim snagama Kosova daju ovlaštenja u pronalaženju osoba za kojima se traga, kontroliranju saobraćaja te zaštiti kritične infrastrukture.

Memorandum se primjenjuje u hitnim situacijama koje takvima proglašava ministar unutrašnjih poslova, ali ne i u situacijama koje vanrednim proglašavaju Vijeće za bezbjednost i predsjednica Kosova.

U prvoj tački tog dokumenta se navodi da je cilj memoranduma definiranje okvira za zajedničko djelovanje i partnerstvo između policije Kosova i Sigurnosnih snaga “tokom događaja i hitnih operacija koje se ne smatraju kao situacije na nacionalnom nivou, koje zahtijevaju aktiviranje nacionalnog okvira za bezbjednost”.

List prenosi da na osnovu Ustava Kosova, vanredne situacije na nacionalnom nivou proglašava državno Vijeće sigurnosti, u saradnji sa predsjednicom Kosova, ali ovaj memorandum se ne odnosi na takve situacije.

Izvor: Agencije


Reklama