Plansko premještanje srebreničkih žrtava

Bivši glavni istražitelj Tužilaštva Haškog tribunala (ICTY) Jean-Rene Ruez posvjedočio je u utorak na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) i optuženom za ratne zločine Radovanu Karadžiću kako su hiljade tijela srebreničkih Bošnjaka ubijenih na više lokacija u okolini Zvornika bile smišljeno premještene iz primarnih u dvadesetak sekundarnih masovnih grobnica, u pokušaju da se spriječi njihovo otkrivanje.

Dodatni plaćeni sati

Predsjednik ICTY-a Theodor Meron odobrio je dodatnih 270 plaćenih sati mjesečno za rad tima odbrane Karadžića.

U obrazloženju odluke navodi se da Služba za pravnu pomoć Sekretarijata ICTY-a nije uzela u obzir obim i složenost suđenja Karadžiću kada je odbila njegov zahtjev za dodatnim plaćenim satima.

Karadžićevom timu odbrane je 2010. godine odobreno 750 plaćenih sati mjesečno, a on je u maju prošle godine zatražio od Službe za pravnu pomoć dodatnih 270 sati.

On je tada u zahtjevu rekao da se sredstva za rad članova njegovog tima odbrane potroše već oko 20. u mjesecu.

Upozorio je da u slučaju da bude primoran na smanjenje tima neće moći pravovremeno pripremati unakrsno ispitivanje svjedoka, što bi moglo dovesti do “značajnih odlaganja” u suđenju.

On je rekao da je 1996. i 1997. godine učestvovao u pronalaženju sedam sekundarnih grobnica u koje su bile pokopane žrtve strijeljanja u selu Orahovac, 13 grobnica s tijelima ubijenih na farmi Branjevo i tri grobnice u kojima su pronađeni posmrtni ostaci Bošnjaka strijeljanih u Kozluku.

Sve egzekucije, prema njegovim saznanjima, Vojska RS-a (VRS) počinila je između 14. i 17. jula 1995. godine, nakon zauzimanje Srebrenice.

“Te grobnice su bile razbacane da bi se osiguralo da, ukoliko jedna bude pronađena, ne budu pronađene sve”, kazao je Ruez.

Karadžić je optužen za genocid počinjen nad više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i progon žena, djece i staraca.

Prema optužnici protiv Karadžića, na farmi Branjevo ubijeno je oko 1.200 zarobljenika, a u Orahovcu oko 1.000 Bošnjaka.

Teror nad civilima

Približno isti broj žrtava strijeljan je u Kozluku i kod škole u Ročevićima.

Karadžiću se na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim artiljerijskim i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.

Ruez je opisao kako je, na osnovu izjava preživjelih svjedoka, pronađeno mjesto strijeljanja Bošnjaka zatočenih u školi u Petkovcima, kod brane u Karakaju.

“Na površini zemlje na toj lokaciji 1997. godine pronađene su ljudske kosti i oko 1.000 čahura, koje su iskorištene da bi se uporedile s onima iz masovnih grobnica”, kazao je Ruez.

On je ispričao kako su istražitelji, na osnovu krhotina od staklenih boca i etiketa pronađenih zajedno s tijelima, u sekundarnim masovnim grobnicama otkrili stratište i primarnu grobnicu kod Kozluka, u blizini fabrike sokova Vitinka.

Informacije od Erdemovića

O pogubljenju više od 1.000 Bošnjaka na vojnoj farmi Branjevo, prema iskazu Rueza, haški istražitelji prvi put su saznali od Dražena Erdemovića, koji im je 1996. godine, nakon što ga je ICTY-u izručila Srbija, ispričao da je učestvovao u strijeljanju 16. jula 1995. godine.

Na poljima zasijanog kukuruza u Branjevu Ruez i njegov tim kasnije su pronašli puščane čahure, ostatke jednog tijela, cipele s ljudskim kostima i druge predmete.

Erdemović je pružio i informacije o pogubljenju srebreničkih Bošnjaka u Domu kulture u Pilici.

“Rekao nam je da je njemu i drugim pripadnicima 10. diverzantskog odreda VRS-a, nakon što su završili strijeljanje kod Branjeva, jedan oficir kazao da ima još 500 zarobljenika koje bi trebalo ubiti u Domu kulture u Pilici. Prije toga svratili su obližnji kafić da popiju piće”, izjavio je Ruez, javio je BIRN.

Erdemovića je ICTY osudio na pet godina zatvora nakon priznanja krivice za ubistva na Branjevu.

Izvor: Agencije