BiH bez zakona o zabrani negiranja holokausta

Bosna i Hercegovina je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta dočekala bez zakona o zabrani negiranja holokausta.

Jevrejsko groblje Borak u Sarajevu kuća je vječnosti za hiljade Jevreja ubijenih u Drugom svjetskom ratu tokom zločina koji se ne zaboravlja.

Ni Igor Kožemjakin, član Jevrejske zajednice, nije zaboravio, te je na groblje došao u petak da se pomoli za nastradale u nacističkim logorima.

Razlog nedonošenja zakona u Skupštini BiH je očuvanje ideoloških narativa i političkog naslijeđa režima koji je proveo genocid. Dakle Karadžićevog režima, pri čemu političke elite iz Republike Srpske, prije svega Milorad Dodik, u tom očuvanju vide šansu za provođenje svoje separatističke politike“, kazao je profesor Enver Kazaz.

S Jevrejskog groblja, vidi se zgrada Parlamenta. Podsjeća da Bosna i Hercegovina nema Zakon o negiranju holokausta, a Kožemjakin se pita zašto.

Separatizam Republike Srpske

“Ja sam njemačkom narodu oprostio. Čak je i moja pokojna nona oprostila, iako je osamdeset posto njene rodbine ubijeno u nacističkim logorima. Zaboravio nisam i mislim da se ne treba zaboraviti, jer treba ostati pouka za budućnost da se nikada, nikome ne desi nešto slično”, kazuje Kožemjakin.

Sarajlija Moris Albahari prisjetio se kako se kao devetogodišnji dječak sa ostalim zarobljenim Jevrejima našao u transporteru koji je vozio za Jasenovac.

“Iz transporta za Jasenovac me izvukao ustaški satnik, moj profesor muzike. Rekao je jednom vojniku, ustaši, na prijedorskoj stanici: Redovniče, daj mi to dijete da mu dam vode i sendvič”, kazao je Albahari za Al Jazeeru. 

Tokom rata Albahari se krio po selima, bio uz partizane. Da nije, ko zna kako bi završio, kazuje on.

“Pa šta bi bilo, izgorio bih u gasnim komorama, bio ugušen, bio bih pepeo u Savi ili Odri, ili u nekoj rijeci njemačkih logora ili za vrijeme NDH”, kazuje Albahari.

Eli Tauber istražuje holokaust. Njegovi podaci govore o stradanju gotovo 12.000 Jevreja. Ali o holokaustu se malo govori i malo zna, kaže Tauber.

“Vi kad pogledate ko uči o Drugom svjetskom ratu u školama, i kakvi ljudi izlaze, kao da se taj rat nikada nije desio, a zapravo, vjerovatno su ti zločini u Drugom svjetskom ratu prouzrokovali zločine i u ovome ratu”, kaže on.

Blizu hiljadu Jevreja danas živi u Bosni i Hercegovini. Kako je izvijestila reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović, oni od države očekuju da osudi zločine počinjene nad njihovim precima.  

“Šta misli o fašizmu, Sarajevo je reklo prvih godina nakon Drugog svjetskog rata, podižući spomenik žrtvama. Ali ne i BiH, pa još jedan 27. januar dočekuje bez Zakona o zabrani negiranja holokausta”, kazala je Maličbegović.

Upravo Zakon o zabrani negiranja holokausta i genocida jedan je od najvažnijih za demokratizaciju BiH, izjavio je za Al Jazeeru profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz.

Kao kula od karata bi se srušio cijeli taj sistem Milošević-Karadžićevog naslijeđa u regiji. Srbija i Republika Srpska bi se na odgovoran način suočile sa prošlošću.“

„Razlog nedonošenja u Skupštini BiH je očuvanje ideoloških narativa i političkog naslijeđa režima koji je proveo genocid. Dakle Karadžićevog režima, pri čemu političke elite iz Republike Srpske, prije svega Milorad Dodik, u tom očuvanju vide šansu za provođenje svoje separatističke politike“, kazao je profesor Kazaz.

“Ako je negiranje holokausta  jedan od najnemoralnijih činova u suvremenom svijetu, onda je suvremena evropska civilizacija izgrađena na antifašizmu i borbi protiv svake ideologije koja može proizvesti zločin“.

Milošević-Karadžićevo nasljeđe

„BiH sa blokadom jednog takvog zakona je zapravo jedina zemlja, tamna mrlja Evrope i zemlja, rekao bih, bez savjesti. To je ozbiljan problem ovog društva i za one u Republici Srpskoj koji bi se, poput nekada Dragana Čavića, morali suočiti sa prošlošću“.

U slučaju donošenja ovog zakona, prva promjena bi dovela do odgovornog pristupa neposrednoj krvavoj prošlosti, rekao je Kazaz.

Druga promjena bi, naglasio je Kazaz, zahtijevala proces denacifikacije i lustracije, pri čemu bi se sa sadašnjeg govora da je krivica za ratne zločine individualna, moralo preći na jaspersovsku odgovornost institucija i političkog sistema.  

„Kao kula od karata bi se srušio cijeli taj sistem Milošević-Karadžićevog naslijeđa u regiji. Srbija i Republika Srpska bi se na odgovoran način suočile sa prošlošću.“

Izvor: Al Jazeera