AI: BiH nema zatvor za ratne zločince

Žrtva rata u BiH gazi fotografiju Radomira Stankovića nakon njegovog bijega iz zatvora u Foči (EPA)

Amnesty international (AI) pozdravio je hapšenje Radovana Stankovića, koji je iz zatvora u Foči pobjegao nakon što ga je Sud Bosne i Hercegovine osudio na 20 godina zbog zločina protiv čovječnosti, ističući da je riječ o značajnom događaju za žrtve njegovih zločina. 

U saopštenju ove organizacije navodi se da su skoro pet godina dok je Stanković bio na slobodi, mnoge žrtve silovanja i drugih oblika seksualnog nasilja  živjele u strahu.

“Njegovo bjekstvo ponovo je izazvalo traume kod tih ljudi, a mnoge je obeshrabrilo u njihovoj namjeri da svjedoče, zbog straha za ličnu bezbjednost”, ističe AI.

U saopćenju se podsjeća da još nema zatvora na nivou BiH za lica koja su osuđena za ozbiljna krivična djela, uključujući i lica osuđena za ratne zločine, te ukazuje na sporo provođenje Strategije za procesuiranje ratnih zločina BiH. 

U samici

Prema podacima AI, do danas je pred sudovima u BiH okončano manje od 50 slučajeva silovanja i drugih seksualnih zločina. 

Stanković je, nakon hapšenja 21. januara, zatvoren u Kazneno-popravni zavod (KPZ) u Foči, potvrdio je za BIRN – Justice Report Mustafa Bisić, pomoćnik ministra za izdržavanje kaznenih sankcija u Ministarstvu pravde BiH. 

“Stanković je nakon hapšenja smješten u samicu u kojoj, po zakonu, može ostati deset dana”, kazao je Bisić, pojasnivši da zbog bjekstva Stanković može biti samo disciplinski kažnjen. 

Jedna od disciplinskih mjera je, prema Bisiću, desetodnevni boravak u samici, prenosi Fena. 

Stanković je iz KPZ-a Foča pobjegao sa odsluženja dvadesetogodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina počinjenih u Foči. 

Stanković je prvi optuženi za ratne zločine kojeg je Haški tribunal ustupio pravosuđu BiH na daljne procesuiranje. 

Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Stanković je, kao pripadnik Miljevinskog bataljona u sastavu Fočanske taktičke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u porobljavanju, mučenju, silovanju i ubijanju civila bošnjačke nacionalnosti tokom 1992. i 1993. godine. 

Prema presudi Suda BiH, u “Karaman kući” je u periodu od aprila do oktobra 1992. bilo zatočeno devet djevojčica i djevojaka, u dobi od 12 do 24 godine. Sve su, smatra Sud, fizički i psihički zlostavljane, te redovno silovane na razne načine, dok je sam Stanković odgovoran za silovanje tri žene. 

Stanković je prvi optuženi za ratne zločine kojeg je Haški tribunal ustupio pravosuđu BiH na daljne procesuiranje. 

Kako je pojasnio Bisić, nakon što Stanković provede deset dana u samici, predviđene su i druge disciplinske mjere po Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija BiH koje se izriču nakon bjekstva. 

“Nakon samice, u Zakonu je predviđena mjera usamljenja koja traje 30 dana”, kazao je Bisić, dodavši da ova mjera može biti produžena za još 30 dana. 

Usamljenje je najstrožija mjera, koja podrazumijeva maksimalnu izolaciju, a primjenjuje se kod onih osoba koje su opasne za okolinu. 

„Nakon usamljenja“, rekao je Bisić, „postoji i mjera smještaja u posebno odjeljenje zavoda zatvorenog tipa s pojačanim nadzorom, i njeno trajanje nije ograničeno.“

 

Džerard Selman, ministar pravde Republike Srpske, izjavio je da je bjekstvo Stankovića, koji je smješten u Specijalno odjeljenje KPZ-a Foča, gotovo nemoguće. Ipak, Selman je napomenuo da Stanković uopće ne sarađuje sa radnicima KPZ-a Foča. 

Bisić je podsjetio da je Sud BiH, uzimajući u obzir vrstu krivičnog djela za koju je osuđen i imajući u vidu kaznu koja mu je izrečena, Stankovića uputio, nakon što mu je presuda postala pravosnažna, na izdržanje kazne u KPZ Foča – zavod zatvorenog tipa u Republici Srpskoj. 

“KPZ Foča i KPZ u Banjoj Luci su jedini zatvori zatvorenog tipa u Republici Srpskoj. Njegov premještaj iz ovog zatvora može da traži jedino KPZ Foča, a konačnu odluku o tome bi donio ministar pravde BiH, s obzirom da je Stankovića osudio Sud BiH”, kazao je Bisić. 

Razlozi koje bi Uprava zavoda mogla navesti za Stankovićev premještaj iz KPZ-a Foča, prema Bisiću, jesu Stankovićevo ponašanje i postojanje mogućnosti da će biti narušeni sigurnosni ili drugi razlozi. Bisić je podsjetio da je nakon Stankovićevog bijega 25. maja 2007. godine izvršena rekonstrukcija KPZ-a Foča. 

Za visokorizične osobe

“Kada se desilo bjekstvo, Ministarstvo pravde RS-a je donijelo odluku da izvrši rekonstrukciju KPZ-a Foča, tako da je u Foči izgrađeno Specijalno odjeljenje, koje može primiti 54 osobe. Radi se o odjeljenju s najvećim sigurnosnim mjerama, koje je otvoreno u julu 2011. godine. To odjeljenje je potpuno izolirano od drugih zgrada i drugih zatvorenika. Građeno je za visokorizične osobe”, kazao je Bisić. 

Džerard Selman, ministar pravde Republike Srpske, izjavio je da je bjekstvo Stankovića, koji je smješten u Specijalno odjeljenje KPZ-a Foča, gotovo nemoguće.

Ipak, Selman je napomenuo da Stanković uopće ne sarađuje sa radnicima KPZ-a Foča. 

Za pomaganje Stankoviću pri bjekstvu, sedmorica čuvara KPZ-a su presudom Suda BiH pravosnažno oslobođena krivice, dok su Brankica Davidović i Ranka Dragičević, priznavši krivnju, osuđene na uslovnu kaznu od šest mjeseci. Ranku Stankoviću, bratu osuđenog Radovana Stankovića, izrečena je dvogodišnja zatvorska kazna zbog pomaganja pri bjekstvu, javio je BIRN.

Izvor: Agencije