Vesna Pusić ne brine zbog krivične prijave

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić poželjela je u petak “sve najbolje u životu” članovima Vijeća Volim Hrvatsku – NE u EU, koji su protiv nje podnijeli krivičnu prijavu.

“To je njihovo pravo, mogu raditi što hoće, ali ljudi moraju imati pravo na uvid u informacije i stvarnu situaciju”, izjavila je ona na pitanje da komentira činjenicu da su članovi Vijeća protiv nje podnijeli krivičnu prijavu protiv navodne povrede prava birača na slobodno odlučivanje.

Kazneni zakon Hrvatske zabranjuje utjecanje na birača “silom, ozbiljnom prijetnjom, podmićivanjem ili na drugi protuzakonit način” da glasa za ili protiv određenog prijedloga na referendumu.

Jako važno da građani u nedjelju izađu na referendum i da se izjasne.

Vesna Pusić je u srijedu izjavila da “ako glasamo za neulazak [u EU], taj tjedan gubimo kreditni rejting, što znači da nismo u mogućnosti vraćati svoje dugove. Ako ne možete vraćati dugove, rastu vam kamate. Stvari su vrlo jednostavne.”

Ona je u petak u Varaždinu kazala da sve ankete provedene u posljednjih mjesec dana govore o šezdesetpostotnoj podršci o ulasku Hrvatske u EU, ali “nije gotovo dok nije gotovo”.

Ako ljudi ne izađu na referendum, onda se ta podrška  iz anketa neće odraziti na njegove rezultate, rekla je Vesna Pusić te istakla da je zbog toga “jako važno da građani u nedjelju izađu na referendum i da se izjasne”.

Skriveni podaci

Kao najveće prednosti ulaska u EU za Hrvatsku istakla je dugoročnu ekonomsku i političku stabilnost zemlje.

U međuvremenu je predsjednik Hrvatske stranke prava (HSP) Danijel Srb izjavio kako je referendum o ulasku Hrvatske u EU jedno od najvažnijih političkih pitanja u posljednjih petnaestak godina i da građani odluku o tome moraju donijeti na temelju relevantnih podataka, a ne stvaranja dojma da će Hrvatima ulaskom u EU biti bolje.

On je na konferenciji za novinare u Osijekukazao kako Hrvatska nema studiju o utjecaju ulaska u EU na privredu u toj zemlji, a da se od javnosti skriva podatak da su Rumunija i Bugarska od ulaska u EU ekonomski nazadovale, kao što se prešućuje i činjenica da su bankrotirale sve mediteranske članice EU.

Osporio je tezu da će Hrvatska ulaskom u EU dobivati više novca iz evropskih fondova nego što će iznositi članarina, ocijenivši kako to ne zavisi samo od hrvatskih sposobnosti i kvalitetnih projekata, već i razine likvidnosti hrvatskih tvrtki, gradova i općina.

Ocijenio je kako će broj hrvatskih predstavnika u tijelima EU biti malen te da neće biti odluke na koju će Hrvatska realno moći utjecati.

Izvor: Agencije