Pack: Srbiji dati status kandidata, ali bez datuma
Članovi Vanjskopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta podržali su u četvrtak nacrt rezolucije koja poziva da se Srbiji u martu dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Nacrt rezolucije Komitetu je predstavio izvjestilac za Srbiju Jelko Kacin, koji se založio da se Srbiji, osim statusa kandidata, odredi i datum početka pregovora za pristupanje EU.
“Srbija bi morala biti ambicioznija ako želi biti motor za približavanje Zapadnog Balkana”, kazao je Kacin.
On je naglasio da je “umjesto kolateralne koristi, Srbija do sada donosila kolateralnu štetu.”
Finalna verzija 1. marta
Praktično niko od članova Komiteta nije doveo u pitanje neophodnost davanja statusa kandidata, mada su neki poslanici ispoljili rezerve u vezi sa određivanjem datuma pregovora.
“Datum početka pregovora za EU je bitniji od samog dodjeljivanja statusa kandidata”, javila je reporterka Al Jazeere iz Brisela Katarina Drlja.
U Briselu se sumnja da će datum za početak pregovora Srbije biti poznat prije početka 2013. godine.
Poslanica Doris Pack je tokom debate rekla da je razumljivo što su Njemačka i još neke zemlje u decembru odložile davanje statusa Srbiji nakon što su njihovi vojnici na sjeveru Kosova bili napadnuti.
“Srbiji bi sada trebalo dati status, mada bez datuma pregovora”, rekla je Pack.
Kacin je odgovorio da, ukoliko EU želi da vidi istinski napredak u Srbiji, treba što prije početi pregovore o pridruživanju i otvori poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i ljudska prava.
“Tako ćemo Srbiju, ne shvatite me pogrešno, gurnuti napred”, rekao je Kacin.
Većina ostalih poslanika u načelu je prihvatila Kacinove preporuke. Kacin je nakon debate rekao novinarima da je zadovoljan prijemom nacrta rezolucije.
“Očekujemo da 1. marta, kada će Komitet usvojiti izmenjen i dopunjen tekst rezolucije, to pozitivno utiče na Evropski savet, koji će istog dana odlučivati o kandidaturi Srbije”, rekao je on.
“Srbija sada treba da se posveti primeni dosad postignutih sporazuma u dijalogu sa Prištinom”, rekao je Kacin.
Challes Tannock, izvjestilac EP za Crnu Goru, kazao je da su Nijemci tradicionalno neprijateljski raspoloženi prema Srbiji.
“I to je stvar iz istorije”, rekao je Tannock i dodao:
“Ali, zabrinjava me i da će Hrvatska, kada postane članic, na neki način se svetiti i pokušati da blokira pristup Srbije.”
Članovi Komiteta će do kraja ovog mjeseca podnijeti amandmane na tekst rezolucije, dok će o njima raspravljati 29. februara.
Finalnu verziju Komitet će izglasati 1.marta.
U nacrtu se izražava zabrinutost zbog nasilja na sjeveru Kosova u drugoj polovini prošle godine i zbog ometanja prolaza pripadnicima međunarodnih misija.
Parlament, međutim, pozdravlja apel predsjednika Srbije Borisa Tadića da se uklone barikade, kao i nastavak dijaloga o tehničkim pitanjima sa Prištinom.
U nacrtu se osim toga kaže da “sprega interesa političkih partija i tajkuna omogućava sistemsku korupciju” i traži se od nadležnih tijela da odlučnije rade na njenom suzbijanju, naročito kad je riječ o privatizaciji i javnim nabavkama.
Posebne kritike upućene su na račun člana 359 Krivičnog zakonika, koji se odnosi na zloupotrebu službenog položaja i za koji se kaže da nije u skladu sa evropskim normama i da “podriva povjerenje u vladavinu zakona”.
Zastrašivanje svjedoka
Pored toga, u nacrtu se ukazuje na “ozbiljne nedostatke” u programu zaštite svjedoka u procesima za ratne zločine, te da je zbog upornog zastrašivanja nekoliko svjedoka samovoljno napustilo program.
Od srbijanske policije i Vlade se zahtjeva da sastave ozbiljan program zaštite i da ga dosljedno primjene.
U tekstu rezolucije se navode i neki primjeri diskriminacije, što se posebno odnosi na LBGT populaciju i kritikuje se zabrana Parade ponosa prošle godine. Ima i primjedbi na račun položaja nekih manjina, a naročito Roma.
Izvor: Agencije