Spor početak pregovora Hrvatske i Slovenije o granici

Na prvom sastanku zvaničnika Slovenije i Hrvatske o provođenju sporazuma o granici najavljeno je da će Brisel pripremiti listu tri arbitražna suca do sredine mjeseca.

Hrvatski i slovenski ministri vanjskih  poslova Vesna Pusić i Samuel Žbogar tri i pol sata u Briselu su razgovarali o imenima sudaca koji će odlučivati u arbitražnom postupku, kao preduvjetu za dalje pregovore.

Slovenija i Hrvatska  spore se oko kopnene granice na nekoliko mjesta, kao i morske granice površine 19 kvadratnih kilometara na sjeveru Jadranskog mora u Piranskom zaljevu, kako ga zovu Slovenci, ili Savudrijskoj vali, kako je ovo mjesto poznato u Hrvatskoj.

Odluka arbitražnih sudaca će biti obavezujuća i ucrtat će dugo čekanu granicu na kopnu i moru između dvije zemlje.

Prvi koraci

Kako je iz Brisela javila reporterka Al Jazeere Katarina Drlja, Žbogar i Pusić kazali su kako je atmosfera na pregovorima bila „prijateljska i tu i tamo žestoka“.

„Razgovarali su isključivo o rješavanja problema s granicom“, kazala je Drlja, a to je potpisivanje arbitražnog sporazuma.

„Stvari se ipak rješavaju, iako vrlo sporije od očekivanog“, kazala je ona.

Na spornom pograničnom području na sjeveru Jadrana boravila je reporterka Al Jazeere Ivana Brkić, kojoj je istarski ribar Danilo Latin ispričao kako su sukobi među ribarima bili česti zbog neutvrđene granice između Hrvatske i Slovenije.

„Nakon što je dogovoreno da će se problem granice rješavati arbitražom, ribari s obje strane su neslužbeno sklopili primirje. No, da se pita Danila, arbitražni sud bi trebao granicu odrediti po sredini zaljeva“, izvijestila je Brkić.

Neprihvaćen dogovor

Kako je objasnila, da je prihvaćen sporazum iz 2001. godine, granica bi bila drukčije određena.

Tadašnji hrvatski i slovenski premijeri Ivica Račan i Janez Drnovšek dogovorili su da će 80 posto zaljeva pripasti Sloveniji.

Time bi ona dobila pristup međunarodnim vodama, a Hrvatska zadržala morsku granicu sa Italijom.

No, hrvatski parlament  je odbio ovaj sporazum.

Godinama poslije, ne samo da nema granice, već ni sloge oko imena zaljeva.

Mirni odnosi

U Piranu, pitoresknom gradiću na drugom kraju zaljeva, Slovenci Darija i Drago raspliću ribarsku mrežu i pričaju da bi voljeli da se raspletu i zamršeni odnosi između dvije države.

“Samo da se to riješi, naši kažu možemo ići tamo, oni kažu da ne možemo“, priča ribar Drago.

Arbitražni sporazum je na slovenskom referendumu 2010. potvrđen tijesnom većinom.

No, u trima obalnim gradovima, Izoli, Kopru i Piranu, za arbitražu je glasalo čak 70 posto Slovenaca, koji su izašli na referendum.

Gradonačelnik Pirana Peter Bossman vjeruje da je razlog tome što većina želi mirne i dobrosusjedske odnose.

„Ja mislim da se to mora riješiti mirno, ako referendum uspije, Hrvatska će ući u EU. U EU ne znamo za granice, to je smisao unije“, kazao je Bossman za Al Jazeeru.

U Hrvatskoj, referendum po pitanju arbitraže nikad nije organiziran. No, danas i Hrvati i Slovenci samo žele da sud što prije odredi granicu na kopnu i moru.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike Balkan
POPULARNO